U BiH nema konsenzusa o rezoluciji o Srebrenici

Rezolucija bi se uskoro mogla naći pred Savjetom bezbjednosti UN-a. Njom bi se 11. juli proglasio “međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida”. Međutim predlagači, odnosno zemlje koje se pominju kao inicijatori, Velika Britanija u saradnji sa Holandijom i SAD-om, još nemaju konkretne odgovore kada je riječ o sadržaju rezolucije. Iz holandske ambasade u BiH saopšteno nam je da je Vlada ove zemlje upoznata sa perliminarnim razgovorima u UN-u o komemoraciji na 20. godišnjicu genocida u Srebrenici u julu i da bi eventualna rezolucija mogla da bude dio tih aktivnosti.

Nema predlagača

“Međutim, Holandija nije predložila rezoluciju, nije ni uključena u njenu izradu, niti je holandskom stalnom predstavništvu u Ujedinjenim Nacijama predočen tekst rezolucije. Zbog toga ne možemo komentarisati njen sadržaj ili svrhu. Ambasada Holandije u BiH sa žaljenjem konstatuje da su pojedini političari u BiH odmah reagovali na moguću rezoluciju o Srebrenici negativnim komentarima, uključujući poricanje genocida. Činjenice o genocidu u Srebrenici utvrdio je Međunarodni sud pravde u Hagu, pa se nadamo da će odluke suda biti poštovane i da će politički predstavnici prihvatiti prošlost u BiH i raditi zajedno na uspostavljanju bolje budućnosti za sve u ovoj zemlji", saopšteno je za DW iz ambasade Holandije u BiH.

Takođe i britanski ambasador u BiH Edvard Ferguson tokom jučerašnje (11.3.) posjete Banjaluci dao je sličan odgovor, bez konkretnih detalja o rezoluciji.

Mediji špekulišu da bi pored proglašenja 11. jula međunarodnim danom pomena na žrtve genocida, rezolucijom bilo definisano da se u obrazovni sistem BiH i drugih zemalja uvrsti gradivo koje će srebreničke zločine okarakterisati kao genocid.

Odgovornost je na UN-u

Sama priča o ovoj temi izazvala je reakcije u BiH. Udruženja koja okupljaju porodice poginulih iz Federacije BiH pozdravljaju ovu inicijativu uz ogradu da je ona trebala doći mnogo ranije, s obzirom na presudu suda u Hagu.

“Na ovaj način će se konačno staviti tačka na permanentno minimiziranje i negiranje genocida. Mislim da bi UN povodom 20 godina Srebrenice trebale da usvoje jednu takvu rezoluciju s obzirom da su Ujedinjene nacije itekako odgovorne jer su mogle, a nisu htjele da zaštite ove ljude. To usvajanje je minimum minimuma, naravno sa dozom rezignacije što to nije usvojeno mnogo ranije”, kaže Fadila Memišević iz Društva za ugrožene narode.

Teško da bi ovakva inicijativa dobila konsenzus unutar BiH s obzirom da postoje suprostavljena mišnjenja kada je riječ o kvalifikaciji događaja u Srebrenici. Predstavnici srpskog naroda ne spore da se u Srebrenici desio zločin ali ne prihvataju kvalifikaciju genocida.

“Mislim da rezolucija, ko god bio njen predlagač, na način da nije u zemlji prije toga utvrđena istina o događajima, može samo dodatno zakomplikovati situaciju u zemlji”, kaže Staša Košarac, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Parlamentu BiH, što je stav i većine ostalih stranaka iz RS-a.

Revizija presude iz 2007. godine

Načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković, koji se u četvrtak (12.3.) u ovom gradu sastao sa ambasadorkom SAD u BiH Maureen Cormack , kaže da je i obaveza Ujedinjenih nacija da donese jedan ovakav dokument s obzirom na istorijske činjenice. “U najmanju ruku iste te Ujedinjene nacije, koje su svojom rezolucijom zaštitile zonu Srebrenice 1993. godine, imaju odgovornost za sve ono što se dešavalo nakon toga. Ta rezolucija trebala je uslijediti odmah nakon genocida ali zahvaljujući uticajnim zemljama, mislim da će to sada uroditi plodom”, kaže Duraković.

Sama ambasadorka Cormack nije mogla komentarisati ništa po ovom pitanju rekavši da “ništa još nije na stolu”.

Sadik Ahmetović iz stranke (SDA) pozdravlja inicijativu i smatra da je dvadeseta godišnjica prilika da se to uradi: “Mislim da je vrijeme da 20 godina nakon genocida, sve relevantne svjetske insiticije, kao što je UN, EU i Savjet Evrope to na dostojan način obilježe.”

Nedavna presuda suda u Hagu po međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske pratila se sa velikom pažnjom u BiH s obzirom da pojedini pravni stručnjaci analiziraju i prikupljaju dokaze za eventualnu reviziju presude iz 2007. godine protiv Srbije. U toj presudi je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid, kaže Memišević: “Pripremamo nove dokumente. Mnogo je toga propušteno. U svakom slučaju postoji želja i mislim da je pitanje dana kada će se uložiti zahtjev za reviziju.”

Rok do kojeg bi BiH trebalo da dostavi nove dokaze, kojim bi se otvorila revizija, ističe 2017. godine. Kreatori tužbe smatraju da bi i usvajanje pomenute rezolucije imalo pozitivan efekat u ovom procesu.