Varljivi mir u Ukrajini

Raspoloženje u Ukrajini je promjenljivo zbog posjete vrha Evropske unije ovog ponedjeljka Kijevu. Na istoku Ukrajine u februaru dogovoreno primirje klimavije je nego ikad. Predsjednik Petro Porošenko tokom posjete ukrajinskim trupama jasno je stavio do znanja da je oslobađanje oblasti na istoku zemlje koje su pod kontrolom proruskih separatista vojnim sredstvima još uvijek na stolu. Istovremeno pobunjenici u svom uporištu - Donjecku su takođe jasno stavili do znanja da polažu prava na čitavu Donjecku oblast. Trenutno drže 40 odsto teritorije Donbasa.

Brisel želi konsolidaciju

Predsjedavajući Savjetu Evrope, Donald Tusk, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker i visoka predstavnica za spoljnu politiku EU, Federika Mogerini zajedno sa Petrom Porošenkom na prvom samitu EU-Ukrajina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju žele da "pošalju jaku poruku kojom će demonstrirati partnerstvo", kazao je jedan portparol EU. Takođe se želi "konsolidovati postojeća saradnja". Naravno, novac će takođe biti tema samita. Evropljani žele da podrže obnovu na istoku Ukrajine. Putevi su uništeni i u oblastima koje kontroliše ukrajinska armija - što do granatiranja što od kolona vojnih vozila.

Njemačka firma koja proizvodi građevinski materijal u blizini Luganska, svoju robu od nedavno šalje željeznicom - zbog uništenih ulica - ali i zato što se događa da "čitavi kamioni jednostavno nestanu", kaže jedan industrijalac iz Kijeva. Nakon samita u ponedjeljak, u utorak bi trebalo da bude održana investicijska konferencija menadžera. No, mnogi su očigledno otkazali dolazak. Takođe i najviši predstavnici njemačkih industrijskih udruženja. Jer, na samim pozivnicama nije nije bilo u potpunosti jasno "ko u stvari poziva na konferenciju". To bi sve trebalo da znači da put iz krize kijevskog rukovodstva ostaje trnovit. Kijev se Evropskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) obavezao da će sprovesti reforme. Zauzvrat je MMF za tekuću godinu odborio sredstva u visini pet milijardi američkih dolara. Njemačka želi da pomogne sa 500 miliona evra. Ova pomoć je zaustavila pad domaće valute - grivne. No, da li će sve tako i ostati najviše zavisi od događaja na istoku Ukrajine.

Zamjenik šefa OEBS-ove posmatračke misije je prethodnog petka povukao negativan bilans napora ove organizacije u omanjem mjestu Širokine istočno od Mariupolja na Azovskom moru koji je pod ukrajinskom kontrolom. Aleksandar Hag već nedjeljama pokušava da razdvoji proruske pobunjenike i ukrajinske vojnike, koji su na nekim mjestima udaljeni svega 500 metara. Skoro svakodnevno dolazi do sukoba što onemogućava rad međunarodnih posmatrača.

Sada je na sto stavio sopstveni mirovni plan za to malo mjesto. A on izgleda tako da se "zaraćene strane u Širokinama povuku toliko daleko da ne mogu više da se bore jedni protiv drugih", kazao je Hag. No, sprovođenje plana zavisi od obje strane. Na kraju bi sve ipak moralo da bude dogovoreno na samitu Brisela i Kijeva.

Rat određuje dnevni red

Skoro da niko ne vjeruje da će ostati vremena i za druge teme. Uz to je i dugačka lista želja ukrajinskog predsjednika: još u februaru je Porošenko tražio da se na istoku Ukrajine rasporede policijske trupe koje bi bile pod kontrolom Ujedinjenih nacija. "Razgovarali smo o tome, ništa više od toga", rekao je jedan visoki zvaničnik UN u sjedištu organizacije u Njujorku koji je upoznat s materijom. Porošenko je još tražio da njegovi građani ubuduće mogu da putuju u zemlje EU bez vize. A to bi trebalo da se dogodi već krajem maja na Samitu EU u Rigi. Ali, i to su mnogi do učesnika već otpisali. Pobunjenici u Donjecku su pak koncetrisani na jedan potpuno drugi datum. 9. maja će biti upriličena vojna parada povodom 70. godišnjice od kraja Drugog svjetskog rata. Nakon toga će oružje ponovo biti na raspolaganju.