Zatvorenici na marginama

Pred kapijom zatvora u belgijskom Lantinu jedan mladić nervozno uvlači posljednji dim cigarete, gasi je i ulazi unutra. U malom predvorju staje u red ispred šaltera. Vrijeme je i za posjete u istražnom zatvoru. No, mladić od 20 godina nije posjetilac. Osuđen je i biće ovdje zatvorenik. "Ne, ne", mrmlja on čekajući u trenerci i plastičnim papučama. Lantin je poznat po teškim i nehumanim uslovima. Šta to znači, saznaće narednih minuta. Do sada je bio na slobodi – sa elektronskom nanogicom, ali sada mora u zatvor. Po prvi put. Čuvarka mu traži lične podatke i onda ih mrzovoljno unosi u kompjuter. "Moraćete da sačekate ovdje dok ne uđu svi posjetioci", kaže. Posjetioci jedan za drugim nestaju kroz vrata sa oznakom "Posjete". Onda se čuju vrata na drugom kraju hodnika. "Ovo je za Vas", viče čuvarka, klimajući glavom u pravcu mladog čovjeka. On gura teška vrata, koja se iza njega sa treskom zatvaraju.

Previše zatvorenika, premalo osoblja

Iza vrata ga čekaju Iv Detije i njegove kolege. Detije je tamničar u Lantinu skoro 27 godina, više od dvadeset godina je aktivan u sindikatu. Za njega, razlozi loših uslova u Lantinu su očigledni: prenatrpanost i nedostatak osoblja. "Na 80 zatvorenika samo dva čuvara", kaže on. Pored toga, zatvor je "izgrađen za 600, a trenutno imamo 960 zatvorenika."

Belgijski zatvori su često meta žestokih međunarodnih kritika. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu osudio je belgijsku državu u nekoliko navrata, zbog kršenja ljudskih prava zatvorenika. U julu, Odbor  protiv mučenja Savjeta Evrope je objavio izvještaj u kojem Belgiju optužuje zbog nehumanih i ponižavajućih uslova u zatvorima - Lantin se navodi kao negativan primjer.

Kad štrajkuju tamničari

Uslovi u tom zatvoru su se još više pogoršali tokom dva mjeseca štrajka zatvorskog osoblja u ljeto prošle godine. "Zatvorenici su bili zaključani u svojim ćelijama bez prekida, danima nisu mogli ni da se istuširaju", kaže advokat Matje Simonis. Higijenski uslovi tokom štrajka sredinom ljeta su katastrofalni, skoro apokaliptični. Ćelije sa toaletima nisu čišćene, otpad nije odnošen. Pored toga, medicinska njega zatvorenika nije funkcionisala. Jedan čovjek je osuđen u odsustvu, jer ga niko nije odvezao u sud. Tragičan vrhunac štrajka bilo je ubistvo zatvorenika od strane mentalno oboljelog cimera, kaže advokat. Za mentalno oboljele zatvorenike, uslovi su posebno loši. Zbog nedostatka prostora, oni su često mjesecima smješteni u normalnim zatvorima umjesto u psihijatrijskim ustanovama. Simonis je sve to u ime zatvorenika iznio na sudu - i pobijedio. Belgija je osuđena da zatvorenicima plati odštetu.

Kršenja ljudskih prava su svakodnevica

"Slučajevi koji završe bilo pred belgijskim sudovima ili čak pred Evropskim sudom za ljudska prava nisu izolovani", kaže Delfin Paci, predsjednica Međunarodne opservatorije u zatvorima (OIP) u Belgiji. "Kršenja ljudskih prava su ovdje u Belgiji svakodnevica". Ona pretpostavlja da je trenutno oko 700 zatvorenika u izuzetno lošim uslovima: U ćelijama bez dovoljno kreveta za sve zatvorenike, bez tekuće vode ili toaleta i bez pristupa adekvatnoj medicinskoj njezi.

Delfin Paci smatra da je takva situacija u zatvorima nastala zbog slučaja pedofila, silovatelja i ubice Marka Ditroa. "Slučaj Ditro je potpuno traumtizovao Belgiju," kaže ona i dodaje: "Zatvorenici su demonizovani i gurnuti na marginu društva." Mark Ditro je uhapšen i osuđen 1980. za otmicu i silovanje pet djevojčica, ali je prijevremeno pušten na slobodu. Potom je devedesetih napastvovao šest devojčica, od kojih je četiri ubio.

Delfin Paci ipak smatra da ima razloga za nadu. "Stalno plaćanje naknada zatvorenicima je veoma skupo za belgijsku državu. Doći ćemo do tačke kada će biti jeftinije uložiti u poboljšanje uslova u zatvorima, nego stalno plaćati odštetu."

U zatvoru Lantin ni traga od tog optimizma. Iv Detije prije početka smjene sjedi u kancelariji sindikata i kaže: „Ovdje se tako brzo ništa neće promijeniti".