Čuvari Kovčega Saveza

Još je noć dok kolona hodočasnika obučenih posve u bijelo (na naslovnoj fotografiji), kreće prema malenoj kapelici na visoravni na sjeveru Etiopije. Na ulazu je narančasta zavjesa iza koje izlazi nekoliko svećenika. U sredini je duhovnik sa bogato ukrašenim crvenim plaštom koji na glavi nosi kovčeg prekriven crnim platnom. To je kopija Kovčega Saveza ili Tabota, kako tu relikviju zovu na Rogu Afrike.

Oko tisuću vjernika nakon toga kreće u procesiji kroz staro kraljevsko mjesto Aksum. Gotovo svi od 45 milijuna pravoslavnih kršćana u Etiopiji vjeruju kako se pravi Kovčeg Saveza, jedno od najsvetijih predmeta čovječanstva, čuva odmah pored te kapelice, u crkvi Svete Marije Sionske.

U Kovčegu su ploče s deset božjih zapovijesti koje je Mojsije dobio na brdu Sinaj. Već i samom Kovčegu se pridaju čarobna svojstva: on može preseliti brda i uništiti čitave vojske. Ta moć uvijek iznova budi maštu i zapadnih autora, ne samo filmom sa Indianom Jonesom u kojem se on utrkuje doći do Kovčega prije nacista. Ali inače, historiografija tvrdi kako je taj Kovčeg davno nestao i kako nitko ne zna gdje se nalazi.

Sin Salomona i kraljice od Sabe

Zemikael Brnhae, dijakon crkve to zna: "Mi jednostavno znamo da je on u Etiopiji. Bog je sam izabrao ovu zemlju i Aksum je naš sveti grad." Priča je duga jer i počinje prije više od dvije i pol tisuće godina: i Biblija spominje kraljicu od Sabe, ali ona je bila Etiopljanka i zvala se Makeda. Bila je tamnoputa, prekrasna i veoma bogata, a tražila je mudrost. Kad je čula za mudrost kralja Salomona, otputovala je u Jeruzalem gdje je ostala mnogo mjeseci.

Između kralja i kraljice se dogodilo i više od razmjene mudrosti i plod tog susreta je bio Menelik. On je utemeljitelj kraljevske dinastije Etiopije čiji je posljednji izdanak bio karizmatični Haile Selasije koji je umro 1975. Prije toga je za Kovčeg dao izgraditi novu kapelicu koju je od 1965. već nagrizao zub vremena pa tako i krov propušta kišu. Sada se gradi nova gdje će biti prebačen Kovčeg. Kada će se to dogoditi, to nitko ne zna niti smije znati, objašnjava dijakon Zemikael. Svećenik će to objaviti tek kad Kovčeg dobije svoje novo utočište.

Kao što je već odavno naređeno, Kovčeg čuva jedan redovnik i nije mu dopušteno da ikad napusti crkvu i Kovčeg kojeg čuva. To je Aba Gebre Meskel, 56 mu je godina i već 30 godina čuva "Tabot". Ne smije razgovarati s došljacima, ali ipak smo čuli kako je i više nego uvjeren da doista čuva pravi Kovčeg Saveza: ne samo da je točnih dimenzija kao što piše u Bibliji, nego i zrači neviđenom energijom.

"Ono što je sveto, ostaje"

Tako je i čuvaru dovoljno da spava samo dva sata na dan, a dobiva dva obroka - jedan u sedam ujutro, a drugi u sedam uvečer. To je obično skroman obrok s tipičnom pogačom i nešto povrća. Ostala 22 sata na dan provodi u molitvi pored Kovčega prekrivenog bogatim prekrivačima koji se čuva u jednoj od sedam prostorija kapelice. Nedugo prije nego što će umrijeti će i on odrediti tko će ga naslijediti, baš kao što je i njega izabrao prethodni čuvar.

"Tajnu" gdje se nalazi Kovčeg je otkrio i poglavar Pravoslavne crkve Etiopije, preminuli Abune Paulos poglavaru Katoličke crkve papi Benediktu XVI. kad ga je posjetio u Rimu. "Ona je kod nas, u Aksumu", objavio je Abune. I to već stoljećima: "Ono što je blagoslovljeno, ostaje, ono što je sveto, ostaje. Kovčeg Saveza nije načinjen ljudskom rukom, on je tajna."

Tajna ostaje i kako je zapravo taj Kovčeg došao u Aksum. Bez obzira na lokalnu sagu o kraljici Makedi, kršćanstvo je tamo došlo već u četvrtom stoljeću u zlatno doba aksumitskog kralja Ezane koji je prihvatio kršćanstvo 350. godine. Još uvijek se vide ostaci iz tog davnog doba slave i bogatstva u predjelu koji, obzirom na stoljeće u kojem živimo, se čini da još uvijek živi u biblijskom dobu.

Zbog ovog Kovčega, Aksum je iznimka u Etiopiji: u tom gradu nije dozvoljeno muslimanima da tamo izgrade džamiju - začuđujuće za zemlju u kojoj je polovica stanovništva muslimanske vjeroispovijesti. Ali nekako ipak svi prihvaćaju to pravilo, a hodočasnici i dalje prolaze u svojoj noćnoj procesiji kroz Aksum. Kopija Kovčega se kroz grad nosi sedam puta u mjesecu i procesija svaki puta kreće u pola pet ujutro. Kovčeg je i simbol Etiopske crkve tako da baš svaka od oko 50 tisuća crkava u toj zemlji čuva njegovu kopiju.

Polako sviće novi dan, ali i dalje se vide samo plamenovi svijeća vjernika u procesiji koji osvjetljavaju kolibe i ruševine davnih velebnih zdanja afričkog kraljevstva. Nezaustavno pjevaju molitvu na prastarom obrednom jeziku ge'ez. Mole za oprost svojih grijeha i da Svevišnji čuva Etiopiju i čitav svijet.

Nitko od njih nikad nije vidio Kovčeg Saveza: svojim očima ga je vidio samo taj jedan redovnik koji ga i čuva. Ali i to im je dovoljno da vjeruju kako je Kovčeg kod njih.