Čovječanstvo slavi svoj veliki korak
20. srpnja 2009To se dogodilo 20.7.1969. godine. Toga dana ljudska je noga prvi put kročila na Mjesec, točnije noga američkog astronauta Neila Armstronga. Nekoliko dana ranije, 16.7. letjelica s trojicom putnika lansirana je iz Svemirskog centra John F. Kennedy. Misija Apollo 11 uslijedila je nakon desetljeća svemirske utrke između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, dviju velesila koje nisu štedjele ni novca ni napora pokušavajući osvojiti svemir. Dok su tijekom Hladnog rata rasle napetosti između dviju velesila, američki predsjednik John F. Kennedy 1961. godine objavio je da Sjedinjene Države do kraja desetljeća namjeravaju poslati čovjeka na Mjesec. Obećanje je ispunjeno. Osam godina nakon Kennedyevog govora dvojica Amerikanaca već su prošetala Mjesečevom površinom, dok ih je treći promatrao iz svemirske letjelice.
Nixon bio spreman na najgore
Misija Apollo 11, kojoj je cilj bio poslati čovjeka na Mjesec i vratiti ga živog, odvijala se u atmosferi velike neizvjesnosti. Američki predsjednik Richard Nixon čak je pripremio i prigodni govor u slučaju da se astronauti ne vrate živi i zdravi. U jednom razgovoru 2001. godine Armstrong je rekao kako tijekom leta nije bilo većih iznenađenja. 76 sati nakon lansiranja, letjelica je ušla u Mjesečevu orbitu. Nekoliko sati kasnije Neil Armstrong i Buzz Aldrin ušli su u Mjesečev modul "Eagle" koji se potom odvojio od zapovjednog modula "Columbia". U 3 sata i 17 minuta "Eagle" se spustio u More tišine. Poslije kraćeg zalogaja, Armstrong je iskoračio iz svemirske letjelice izgovorivši dobro poznate riječi: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali ogroman skok za čovječanstvo." Nakon Armstronga, na Mjesečevu površinu doskakutao jei Buzz Aldrin, koji je inače pilotirao mjesečevim modulom.
Kod kuće je ipak najljepše
Dvojac se zatim bacio na fotografiranje i prikupljanje uzoraka tla. U međuvremenu, treći član posade, Michael Collins, kružio je oko Mjeseca u modulu "Columbia" koji je služio kao komunikacijski i zapovjedni centar i koji je astronaute vratio na zemlju. Nakon 20-ak sati provedenih na Mjesecu posada se ukrcala u letjelicu i krenula put rodnog planeta. Kapsula s trojicom putnika 24.7. sletjela je u Tihi ocean u blizini Havajskog otočja.
Nakon povratka Aldrin se propio
Odletjeti na Mjesec bio je dječački san za Buzza Aldrina. Međutim, san je postao noćna mora za danas 79-godišnjaka. Aldrin još uvijek često promatra Mjesec gdje je ostavio duboke otiske svojih stopala koji će biti vidljivi i za milijun godina. Povratak na Zemlju za njega je postao pakao. NASA je posadu Apolla 11 pripremila za sve moguće neprilike u svemiru, ali ne i za ponovni život na Zemlji. Aldrin je godinama patio od depresije. Odao se alkoholu jer se nije mogao nositi s odlukom NASA-e da Neil Armstrong postane prvi pripadnik ljudske vrste koji će kročiti na Mjesec. Nije ga mogla utješiti ni činjenica da se upravo on vidi na fotografijama kako šeće Mjesečevom površinom, dok se Armstrong, koji je snimao fotografije, tek zrcali u njegovom viziru.
Adrin je ostatak života proveo u potrazi za duševnim mirom kojeg je tražio čak i na Sjevernom polu, ali nerijetko i na dnu čaše. Njegov nešto slavniji kolaga, Neil Armstong, nakon svemirske avanture povukao se na ranč u Ohiju, dok se treći član posade, Michael Collins, posvetio obiteljskom životu.
Autor: Goran Prokopec / Zrinka Budimlija / wdr
Odgovorni urednik: Anto Janković