Šta traže brodovi NATO-a u Crnom moru?
3. ožujka 2019
Odesa pozdravlja „Donalda Cooka". Razarač mornarice SAD-a stacioniran u Španjolskoj i opremljen proturaketnim sustavom, često se nalazi u Crnom moru. U siječnju je bio u Batumiju na vježbi s gruzijskom obalnom stražom, a sada je u luci Odesa. Na palubi broda su se 26. veljače sastali ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i specijalni opunomoćenik SAD za Ukrajinu, Kurt Volker. Porošenko je rekao da je riječ o „simboličnom" sastanku i da je prisustvo razarača u Odesi „važan signal za Kremlj", da je „Krim ukrajinski" i da se u „regiji jamči slobodna plovidba".
Bez mnogo pompe, ali pod budnim okom ruske crnomorske flote, NATO pojačava svoje prisustvo u Crnom moru. Istodobno s „Donaldom Cookom" u regiji je i stalna jedinica NATO za brze protumjere pod vodstvom njemačkog broda FSG Werra. U siječnju je brod za prijevoz ljudstva i opreme s pontonom za iskrcavanje Fort McHenry bio u Crnom moru a prije toga je u prosincu u Odesi bio britanski izviđački brod „HMS Echo".
NATO reagira na incidente
Do tih mjera je došlo nakon što su krajem studenog ruski brodovi pred obalama Krima zaplijenili dva manja broda i jedan šleper ukrajinske mornarice. Deborah Sanders s Kings Colleg u Londonu je za DW rekla da je Europa diplomatskim putem „prilično sporo" reagirala na incident u Kerčkom tjesnacu, te da je sada izabran put pojačanog prisustva vojnih brodova NATO. SAD, kako je dodala, u tome imaju „informativnu vodeću ulogu".
Moskvi se, kako kaže ova stručnjakinja, šalje jasan signal da Crno more nisu ruske teritorijalne vode, te da Ukrajina strahuje da bi Rusi mogli blokirati Odesu, najvažniju ukrajinsku luku, gdje je od aneksije Krima stacionirana i ukrajinska mornarica.
Turska je nešto suzdržanija s svojim jedinicama unutar NATO-a. „Turska mora rasporediti svoje snage na Crno i Sredozemno more. Ankara je donijela odluku da zbog situacije u Siriji i energetske ovisnosti od Rusije Crno more ne bude njezin prioritet. Ona kaže kako postoje „pukotine u odnosima SAD-a i Turske, kao i rizik od sve većeg otuđenja u odnosima Turske i NATO-a. No, signali su često i proturječni – tako je razarač Donald Cook izveo vježbe s turskom fregatom prije nego što je stigao u Odesu
Rusija svojata
Hans-Joachim Stricker, bivši viceadmiral Njemačke mornarice, kaže da je „Crno more zbog ponašanja Rusije dobilo na značaju". Prema njegovom mišljenju, Rusija je više puta jasno stavila do znanja da su Crno i Azovsko more od posebnog interesa za Moskvu i da tamo „nitko drugi ne bi trebao ploviti – a to je zahtjev koji ne smije biti prihvaćen", naglasio je Stricker.
On je podsjetio na oznaku A2/AD (Anti Access/Area Denial). U pitanju je koncept prema kojem se protivniku otežava pristup nekom području povećavanjem vlastite borbene sile. To je učinila Rusija grupiranjem svojih jedinica na Krimu i stacioniranjem novih raketa tipa „Kalibr". Po Strcikerovim riječima, pojačano prisustvo brodova NATO u Crnom moru je „protusignal" moskovskim pretenzijama.
Ugovor iz Montreauxa
Sredinom veljače, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, rekao je kako Savez razmišlja o „daljem pojačavanju" svog prisustva u Crnom moru. Ruski političari to smatraju provokacijom. No, aktivnosti NATO-a ograničava ugovor iz Montreauxa. Ugovorom sklopljenim 1936. Turska je ponovo preuzela suverenitet nad Bosporskim tjesnacom. Po tom ugovoru ratni brodovi iz država koje ne izlaze na Crno more se ne smiju u tom moru zadržavati duže od 21 dana. Ograničena je i težina brodova koji to smiju.
„Smatramo da je vojna situacija u Crnom moru mnogo drukčija od one prije 100 godina kada je potpisan ugovor", kaže za DW stalni predstavnik Ukrajine u NATO Vadim Pristajko. On je izrazio žaljenje zbog toga što po Ugovoru iz Montreauxa veći brodovi NATO samo rijetko smiju ulaziti u Crno more. Pristajko je naglasio i kako Ukrajina svojim partnerima nudi svoje pojačao prisustvo u Crnom moru te da bi to pokazalo da bi „planovi da se osvoji Crno more i da se Ukrajina odatle potisne,a o Azovskom moru da i ne govorimo, imali za posljedicu reakciju međunarodne zajednice"