U šume po ogrjev

Iako je Agencija za energetiku Srbije nedavno objavila kako će oni koji se griju na električnu energiju najskuplje plaćati grijanje, Jelena Đorđević iz Niša nema drugog izbora. Do sad je imala ugovor s toplanom toga grada, ali je nedavno otkazala tu „uslugu": “Tražila sam isključenje od gradske toplane iz dva razloga. Prvi i glavni je zato što je preskupo, plaća se 12 mjeseci godišnje, a ne griju uvijek kad je potrebno. Drugi razlog je što je ta toplina bila nedovoljna pa sam bila prisiljena još grijati i na struju. Dupli trošak, a u stanu hladno”, kaže Jelena.

Ona je tek jedna od oko 1.900 vlasnika stanova u Nišu koji su otkazali suradnju s Toplanom. Niti to nije jednostavno: da bi predala zahtjev za isključenje s toplovodne mreže, morala je dobiti suglasnost polovice stanara u svojoj zgradi. Jer gradska toplana upozorava da oni griju i zajedničke prostore zgrade, tako da će oni koji će ostati korisnici toplane morati plaćati dodatnih 20% ukupno potrošene toplinske energije u zgradi.

Direktor Niške toplane Predrag Milačić kategorički tvrdi kako je ovakvo središnje grijanje najjeftinije i da je u tom gradu čak jeftinije nego u mnogim drugim gradovima u Srbiji. Često je problem i nedovoljna toplinska izolacija zgrada, a veliko je pitanje i da li je električna mreža sposobna izdržati tolike nove korisnike, upozorava elektroinženjer energetike Goran Ljubisavljević.

Ipak, „na struju" se grije oko 30% kućanstava u Srbiji koji se ove zime moraju pripremiti na poskupljenje električne energije od 2%. Inženjer energetike nam priznaje kako je zapravo najpovoljnije grijanje zapravo na drva, ali naravno da je nepovoljno za okoliš. No niti to nije baš osobito povoljno za novčanike građana.

Ne bih imao novaca za struju

To zna i Saša Đorđević. Iako ima kuću u središtu grada, on se grije na drva. Do sada je kupio 18 kubičnih metara drva u dva navrata jer nije imao odmah 1.000 eura koliko je platio cjepanice. Ali to neće biti dovoljno za njegovu kuću od stotinjak kvadrata: “Zimi ode između 18 i 22 m3 drva pa ću ovih dana morati kupiti još. Na žalost, to je najjeftiniji način grijanja jer ne bih mogao platiti da na struju grijem kuću od 100 kvadrata. Ali ako bude hladna zima kao prošla, onda mi ni drva neće biti dovoljna nego ću povrh toga morati upaliti grijalice na struju.”

Cijena drveta za ogrjev različita je u Srbiji: u Nišu kubik košta 4.600 dinara (četrdesetak eura), u Vojvodini i preko 6.000 dinara (nešto preko 50 €). Ali i prodavači ogrjeva u Nišu se žale da su slabo prodali ove godine, jer ljudi nemaju novca: "I bukva i hrast koštaju isto, ali slabo sam prodao. Samo 500 m3 za cijelu sezonu. A evo, sezona je gotova”, kaže prodavač na tržnici.

Građani mogu kupiti drva za ogrjev od prodavača na tržnici koji uglavnom kupuju od privatnih šumskih gazdinstava, a mogu kupiti neposredno od javnog poduzeća Srbijašume. Ono nudi prodaju i na rate, po povoljnoj cijeni od 4.200 dinara (35 €), isporuka kući i istovar uključeni u cijenu. Ali baš je to razlog što su Srbijašume sve svoje zalihe prodale još davno, kaže direktor ovog poduzeća u Nišu Aleksandar Stamenković.

Treba to i čuvati

Srbijašume upravlja s oko 890.000 hektara šuma, a privatni vlasnici posjeduju nešto više od 1.200.000 hektara. Javno poduzeće tvrdi kako je ove godine prodano nešto više drva za ogrjev nego prošle, ali i njima i privatnim šumarima je sve veći problem krađa i bespravna sječa šuma.

"Privatnu šumu treba čuvati vlasnik, a mnogi odlaze iz sela i tu nekad nastaje problem. Mi smo obvezni u slučaju otkrivanja bespravne sječe, obilježiti sva stabla i obavijestiti policiju i državno odvjetništvo. U području Niša koje obuhvaća 11 općina i 90.000 hektara šuma, godišnje utvrdimo između 2.000 i 4.000 kubika bespravno posječene šume”, kaže direktor niškog ogranka Srbijašume. Ali i on zna da to nije sve, nego samo ono što oni otkriju da je ilegalno posječeno.

Ipak, ima nade i za šume u Srbiji jer i tamošnji građani polako otkrivaju pelete. Doduše, makar je to manje vrijedna drvena građa, ona je u Srbiji još uvijek nešto skuplja od cjepanica. Ali naravno da su peleti jednostavniji za korištenje i da nitko ne mora cijepati drva ako želi topli dom.