Američka kamatna stopa brine svjetsko gospodarstvo

Odgovor na ovo pitanje vjerojatno nećemo dobiti u Jackson Holeu, slikovitom mjestu u američkoj saveznoj državi Wyoming. Jer, jedina žena koja bi mogla dati informaciju o tome ove godine neće biti na sastanku. Možda zato što je Janet Yellen, predsjednice američkog središnjeg Sustava federalnih rezervi, jednostavno već dosadilo stalno suočavanje s jednim te istim pitanjem: Hoće li doći do promjene kamatne stope u rujnu ili tek krajem godine?

No, ona sama nije baš posve nedužna što se tiče nastanka ove situacije. Neizvjesnost traje mjesecima. Jednom kažu: vrijeme je zrelo, drugi put: oporavak američkog gospodarstva još nije dovoljno stabilan. No sada se konjunktura zahuktala, najveće svjetsko gospodarstvo ide u smjeru potpune zaposlenosti. Tako Martin Hüfner, glavni ekonom financijske tvrtke Assenagon, polazi od toga da će američka središnja banka u rujnu promijeniti kamatnu stopu: "Kao prvo, jer je dobro pripremila tržišta, a kao drugo, jer je nužno ponovo uspostaviti razumne uvjete na tržištima kapitala."

"Fragile Five"

Od izbijanja globalne financijske krize krajem 2008. referentna kamatna stopa, stopa po kojoj same banke posuđuju novac, u SAD-u je iznosila rekordnih nula do 0,25 posto. Budući da je kamata bila niža od inflacije, štediše su se žalile da je to prikrivena otimačina njihovih ušteda. No financijska tržišta su se toliko navikla na jeftini novac da najavljeni rast kamate izaziva panične reakcije.

Slična stvar se već dogodila prije dvije godine. Tada je bio dovoljan nagovještaj predsjednika Feda Bena Bernankea da će prestati kupovati obveznice da bi se uzdrmale valute i uznemirila financijska tržišta pojedinih zemalja. Najteže su bili pogođeni Brazil, Južnoafrička Republika, Turska, Indonezija i Indija. Njih se od tada naziva ne baš laskavim imenom "Fragile Five" (Lomljiva petorka).

I Kina stvara probleme

"Najviše me brine Brazil", kaže Martin Hüfner za Deutschen Welle. U toj zemlji se smanjuje proizvodnja, slabi potrošnja, inflacija se približava dvoznamenkastom iznosu. I Rusija je u zabrinjavajućem stanju. Rublja gubi na vrijednosti zbog pada cijena nafte. Turska lira je pod pritiskom zbog političke nesigurnosti u zemlji. A i Meksiko bi uskoro mogao postati novo krizno žarište. Dakle, širi se krug nestabilnih zemalja koje su do nedavno bilježile gospodarski polet.

I kao da to nije dovoljno, u zadnje vrijeme i Kina stvara probleme. Gospodarstvo te zemlje raste sporije nego što se očekivalo, izvoz se smanjuje, tečajevi dionica vrtoglavo padaju. Vlada pokušava djelovati protiv toga - no s malo uspjeha. Kineska središnja banka je intervenirala i spustila vrijednost nacionalne valute, što je na svjetskim burzama izazvalo prave šokove.

Doduše, problemi Kine ili Brazila nemaju nikakve veze s američkom referentnom kamatnom stopom, kaže Martin Hüfner, ali istodobno opominje da bi promjena kamate ubrzala negativne trendove i pogoršala stanje.

„Svijet nema protumjere za krizu“

Europa ovoga puta nije ugrožena, naprotiv, eurozona je do sada profitirala od jakog dolara. No ako se pojačaju turbulencije u navedenim zemljama, onda ni Europa neće ostati pošteđena posljedica.

Globalna kriza je posljednje što bi svijet sada trebao. Jer, današnji svijet nema nikakvog alata kojim bi se suprotstavio krizi. "Za razliku od 2008. godine, ovoga puta nemamo financijsko-političke protumjere", kaže Martin Hüfner. Jer, kamate su ionako već blizu nule. Države ovoga puta ne bi mogle provoditi velike konjunkturne pakete, jer su mnoge danas prezadužene.

S obzirom na te scenarije, možda će američka središnja banka ipak još razmisliti o tome hoće li stvarno u rujnu, po prvi put nakon 2008. godine, početi zatezati financijsko-političke uzde. A u Jackson Holeu najvažniji svjetski bankari mogu vijećati o tome, kako se riješiti sablasti koje se dozvalo labavom financijskom politikom.