1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ankara i Atena žele ljeto bez sukoba

3. lipnja 2021

Popuštanje napetosti između Grčke i Turske se nastavlja – zato što su ovim zemljama potrebne dobre turističke sezone. No, održivih rješenja za probleme između dvije susjedne države – nema.

https://p.dw.com/p/3uMdM
Foto: Alkis Konstantinidis/REUTERS

Rijetko je koji susret grčkog i turskog ministra vanjskih poslova protekao tako mirno, gotovo dosadno, kao onaj između Mevlüta Cuavuşoğlua i Nikosa Dendiasa jučer (31. 5., naslovna fotografija) u Ateni. Doduše, nije se očekivao skandal kao u travnju u Ankari, gdje su se Dendias i Cavuşoğlu sukobili pred kamerama - ali nije se očekivala baš ni ova doza harmonije.

Jesu li dvije posvađane susjedne zemlje odjednom spremne iskreno razgovarati o svojim bilateralnim problemima i tražiti rješenja? Nažalost ne, to zvuči previše dobro da bi bilo istina. Ali nakon teškog ljeta 2020. godine, kada su Grčka i Turska zbog turske potrage za plinom u vodama Egejskog mora koje su za Atenu dio grčke "ekskluzivne ekonomske zone", dovele gotovo do vojnog sukoba, čežnja za nekonfliktnim ljetom je velika.

Iznad svega, i jednima i drugima je hitno potrebna uspješna turistička sezona. Nakon godinu i pol dana pandemije, to je postalo pitanje ekonomskog opstanka. Nije slučajno da su dvojica ministara vanjskih poslova jučer naglasila da su postigli dogovor o međusobnom priznavanju certifikata COVID-19 kako bi cijepljeni i negativno testirani građani mogli putovati iz jedne u drugu zemlju. Ovo bi trebalo dati poticaj turističkoj industriji na cijelom Egejskom moru.

Turski predsjednik Erdoğan
Turski predsjednik Erdoğan Foto: Aytac Unal/AA/picture alliance

Pored toga, i Ankara i Atena žele pokazati spremnost za stupanje u dijalog. Tursko društvo već dugo ne doživljava Grčku kao prijetnju. A ni Turska se ne želi prikazati kao prijetnja, jer predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ima veliki interes za poboljšanjem odnosa svoje zemlje s EU, širenje carinske unije - i dobivanje više novca za milijune sirijskih izbjeglica u zemlji. Za to je, između ostalog, nužno smanjenje napetosti u odnosima s članicom Grčkom, članicom EU-a.

Sastanak na samitu NATO-a

U posljednjih nekoliko tjedana Erdoğan se zalagao za sastanak s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. Jučer je datum konačno potvrđen: dvojica državnika dogovorila su susret 14. Lipnja - ali od sastanka na marginama samita NATO-a u Bruxellesu ne očekuje se puno.

U najboljem slučaju, moglo bi doći do produžavanja faze popuštanja napetosti na Egejskom moru i u istočnom Mediteranu - ali stvarni razgovori o održivim rješenjima za probleme između dva susjeda nisu na vidiku, pa i zbog toga što Erdoğan za to nema previše interesa.

Dug put do Haaga

Za trajno popuštanje napetosti, turski predsjednik morao bi se odvažiti na dug put do Međunarodnog suda pravde u Haagu. To bi značilo da Turska konačno priznaje međunarodno pomorsko pravo - i obećava da će unaprijed prihvatiti presudu suda u Haagu.

Ta presuda ne bi bila laka ni za grčku vladu, jer je jasno da Atena neće dobiti od suda sve ono što zahtijeva. Što se tiče teritorijalnih voda, kontinentalnog dijela kopna koji leži ispod mora i "ekskluzivnih ekonomskih zona", grčko-turska granica ni u kom slučaju nije tako „nepomična” kao što konzervativna vlada u Ateni stalno poručuje grčkoj javnosti.

Otpor "patriota"

Premijer Mitsotakis nije spreman riskirati i suprotstaviti se takozvanim domoljubima u svojoj stranci i u grčkom društvu kako bi pronašao rješenje s Turskom. Konzervativac se itekako dobro sjeća kako je bilo lako diskreditirati njegovog ljevičarskog prethodnika Alexisa Ciprasa kao izdajnika nakon što se usudio potpisati Prespanski sporazum sa Sjevernom Makedonijom.

Drugi problem između Atene i Ankare je pitanje muslimanske manjine u zapadnoj Grčkoj. Njihov je status zapravo bio reguliran Sporazumom iz Lausanne 1923. godine. Pritom su se grčki državljani turskog, pomakskog (Pomaki) i romskog podrijetla obično nazivali "muslimanima"; Grčka država inzistira na ovom nazivu do danas.

Čestitke umjesto skandala

Kada je Erdoğan prvi put posjetio muslimanske građane Trakije 8. svibnja 2004. godine, rekao je: "Želio bih reći svojoj braći koja ovdje žive da se moraju zalagati za jaku Grčku. Što je Grčka jača, to ćete vi biti sretniji."

Od tada se mnogo toga promijenilo - posebno Erdoğan, koji stalno pokušava instrumentalizirati muslimane u Grčkoj, tvrdeći da "grčka država ne poštuje ljudska prava turske manjine". Njegovi ministri koriste svaku priliku da posjete Trakiju - čak i ako se radi o privatnim posjetama, poput Çavuşoğluove prošle nedjelje, 30.5.2021.

To je dovelo do objavljivanja nekoliko ljutitih članaka u nacionalno-konzervativnom grčkom tisku u ponedjeljak – ali na tome se sve završilo. Çavuşoğlu je bio oprezan sa svojim izjavama u Trakiji, Dendias je ignorirao posjet koji je proglašen privatnim i zato nije ni bilo novog skandala. Umjesto toga, uslijedilo je mnoštvo srdačnih čestitki s grčke strane za uspjeh turskog kluba Anadolu Efes u Euroligi.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android