Arapski svijet nejedinstven u bliskoistočnom sukobu

Ponekad baš mali incidenti na rubu otkrivaju pravu pozadinu događanja. Kada je šef radikalnog islamskog Hamasa Kaled Mašal prije izvjesnog vremena najavio da je odbio poziv za razgovore u Kairu, nije trebalo dugo čekati na odgovor. Mešalova tvrdnja je još jedna karika u lancu laži koje širi ova palestinska organizacija, komentirali su bez ustručavanja egipatski diplomati. I jasno dali do znanja da u sukobu u Pojasu Gaze Kairo nije na strani Hamasa.

Neprijateljstvo između egipatskog vodstva i Hamasa je duboko. Hamas je krajem 1980-tih nastao iz organizacije Muslimansko bratstvo i do danas s njom održava bliske veze. Vodstvo u Kairu međutim proganja islamiste otkada je prije godinu dana svrgnulo predsjednika Muhameda Mursija. Zato nije u interesu egipatske vlade da Hamas iz krvavog rata u bilo kojem obliku izađe kao pobjednik.

Isto kao i Izrael, i Egipat želi uništiti tunel između Pojasa Gaze i vanjskog svijeta kako bi se prekinuo kontakt između radikalnih Palestinaca i egipatskih ekstremista na poluotoku Sinaj. Jer, novi egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi je svojim biračima prije svega obećao sigurnost.

Hamas protiv Al-Sisija

Odbojnost je obostrana. "Hamas želi osramotiti Al-Sisija", kaže Yussri al-Azab iz kairskog Al-Ahram centra za strateške studije. "Želi ga prisiliti da duže ostavi otvoren granični prijelaz kod Rafaha. Također želi pokazati svijetu da Egipat više ne igra ulogu jake regionalne sile."

U rješavanju sukoba u Pojasu Gaze egipatsko stajalište igra veliku ulogu. U doba kada je u Egiptu na vlasti bio Hosni Mubarak, ali i kasnije pod vlašću Mursija, ova zemlja je smatrana dovoljno neutralnom da u kriznim situacijama može posredovati između Palestinaca i Izraelaca. Sada je međutim i Kairo postao dio sukoba i ne može preuzeti ulogu objektivnog posrednika.

Riješiti sukob je teško jer je Egipat umiješan i u svojevrsni hladni rat između zemalja Perzijskog zaljeva, kaže Guido Steinberg, stručnjak za Bliski istok iz njemačke Zaklade za znanost i politiku. U tom hladnom ratu suprotne pozicije zauzimaju mali ali bogati emirat Katar i naftom bogata Saudijska Arabija. Dok Katar podržava Hamas, Saudijska Arabija se smatra saveznicom Egipta.

Katar i Saudijska Arabija

Već nakon svrgavanja Mursija, Rijad je velikodušnom financijskom pomoći podržao novu vladu na Nilu. Saudijska Arabija u političkom islamu Muslimanskog bratstva vidi ideološku konkurenciju i opasnost sa vlastitu vladavinu. Tako je saudijski kralj Abdullah u nedavnom televizijskom obraćanju osudio "ratne zločine" protiv Palestinaca, ali nijednom rječju nije spomenuo Hamas.

Nasuprot tome, Katar je bio zaštitnik Muslimanskog bratstva i do danas se smatra njegovim najvjernijim saveznikom. Pri tome ovaj emirat usko surađuje s Turskom. Ove dvije zemlje zajedno rade na inicijativi za prekid vatre koja bi više trebala uvažiti interese Hamasa nego što to čini egipatska varijanta. SAD pokazuje simpatije za te aktivnosti, ali inicijativu odlučno odbijaju Egipat i Izrael.

Egipatski predsjednik Al-Sisi i saudijski kralj Abdullah se nalaze u složenoj situaciji. Javno mnijenje u njihovim zemljama je bijesno zbog velikog broja palestinskih žrtava. Osim toga, u Egiptu kruže glasine da Kairo u saradnji s Izraelom postupa protiv Palestinaca, kaže egipatski autor Fahmi Howeidi. Ukoliko rat bude trajao dugo i ukoliko se i dalje bude povećavao broj poginulih Palestinaca, moglo bi porasti i nezadovoljstvo protiv ova dva vlastodršca.