Biden želi posredovati u ukrajinskom sukobu

Budi se nova nada u sukobu između Rusije i Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin se ne protivi sastanku sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom ovoga ljeta, koji je predložio Biden. „Pozitivno smo primili" taj prijedlog, izjavio je za rusku televiziju ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. Kao mogući domaćini samita već su se prijavile dvije vojno neutralne zemlje – Finska i Austrija.

Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken će već sredinom ovoga tjedna otputovati u Ukrajinu, kako bi vodstvo te zemlje uvjerio u „ustrajnu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred stalnom ruskom agresijom" - kako je izjavila glasnogovornica američkog Ministarstva vanjskih poslova.

Masivno raspoređivanje ruskih postrojba

Činjenica je da se Ukrajina osjeća ugroženom. Moskva danima raspoređuje desetke tisuća vojnika na istočnoj granici Ukrajine i na anektiranom Krimu te obavlja pripreme za blokadu Azovskog mora, preko kojeg važna ukrajinska luka Mariupolj ima pristup Crnom moru. Osim toga, na istoku zemlje već godinama Rusiji odani borci kontroliraju dvije samozvane „narodne republike“, koje Rusija također i podržava.

Vlade Njemačke i Francuske već godinama ulažu napore posredujući u sukobu, počevši od 2014., odmah nakon što je Rusija anektirala poluotok Krim. U takozvanom „normandijskom formatu“ (nazvanom po prvom sastanku u sjevernoj Francuskoj), više puta su se sastajali šefovi država ili vlada Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. Godinu dana kasnije je dogovoren čak i mirovni sporazum. Ali, sukob i dalje tinja i često izbija otvoreno nasilje.

„Možda Putinu treba neko poput SAD-a"

Pod dojmom te akutne prijetnje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se hvata za slamku. On je nakon razgovora s vladama u Berlinu i Parizu zahtijevao još jedan samit u „normandijskom formatu". No u jednom intervjuu britanskom Financial Timesu pokazao se otvorenim i za veću ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Hoće li onda Njemačka i Francuska izgubiti diplomatsku inicijativu? Michael Gahler, zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu zadužen za vanjsku politiku, tu u svakom slučaju „ne vidi spor". On je, kaže za DW, „veoma suglasan ako se i SAD angažira".

Njemačka i Francuska su već ranije u Normandijskim pregovorima bile „u tijesnoj suradnji s SAD-om". Ali Gahler tu vidi i mogući psihološki aspekt. „Možda je Putinu, u njegovoj slici o vlastitoj veličini, potreban nekto poput SAD-a, da se dođe do rješenja.“

Pitanja njemačke neutralnosti

No, između Berlina i Washingtona postoji jedna ključna sporna točka: njemačka vlada i dalje podržava skoro završeni plinovod u Baltičkom moru Sjeverni tok 2, koji vodi od Rusije do Njemačke. Mnoge europske zemlje, ali i SAD, su protiv ovog plinovoda, jer strahuju da će Njemačka postati previše ovisna od Rusije.

Za razliku od službenog stava CDU-a, europski političar Michael Gahler političku podršku Njemačke Sjevernom toku 2 smatra „greškom". No istovremeno ističe da njemačka pozicija oko Sjevernog toka 2 ne stoji na putu „vjerodostojnom posredovanju, jer čitav svijet zna da ne stojimo ekvidistantno između Ukrajine i Rusije“. Međunarodno pravo je povrijedila samo Rusija, kaže Gahler, i „njene trupe i vojnici su na tuđem teritoriju". I dodaje da Njemačka jasno označava „Rusiju kao krivca".

Baerbock kao nova Merkel?

Pokretačka snaga Normandijskih pregovora je uvijek bila Angela Merkel. No s obzirom na to da ona nakon izbora u rujnu više neće biti kancelarka, u vanjskopolitičkom smislu više nema takav utjecaj. Ali i drugi članovi vlade u Berlinu su suzdržani u ukrajinskom pitanju. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) prije svega želi spriječiti „vojnu eskalaciju" i izjašnjava se protiv sankcija Rusiji.

I ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) smatra važnim „da Ukrajina također zna da se na nas može osloniti", kao što je rekla u razgovoru s francuskom kolegicom Florence Parly. No ostalo je otvoreno na što se to Ukrajina konkretno može osloniti.

Zanimljivo je da u Njemačkoj prije svih kancelarska kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock zagovara nastavak pregovora u normandijskom formatu. Baerbock smatra istovremeno da je „Sjeverni tok 2 geostrateški loš", kao što je u veljači rekla za DW na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti.

Predsjednik Zelenskij pak razmišlja dalekosežnije od samo moguće nove runde pregovora. On konstantno traži zaštitu svoje zemlje u zapadnim političkim savezima, a posebno u sigurnosnim strukturama. Ukrajina ne može „vječno sjediti u čekaonici Europske unije i NATO-a", istaknuo je Zelenskij početkom travnja.

Ali ti očajnički pozivi ne nailaze na odaziv ni u Bruxellesu niti u Berlinu.