Bliski istok: lukavo balansiranje Katara se isplatilo

„Humanitarna stanka" u Pojasu Gaze može se smatrati trijumfom za Katar, malu državu iz Perzijskog zaljeva.

Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje objavilo je u srijedu 22. studenoga rano ujutro priopćenje u kojem je najavilo četverodnevno primirje za vrijeme kojeg će sve strane – izraelska vojska, militantna grupa Hamas i naoružano krilo Hezbolaha u Libanonu – prekinuti borbu. Primirje je stupilo na snagu ovog petka (24.11.).

Tim dogovorom se omogućava i oslobađanje 50 talaca koje Hamas drži u Gazi, u zamjenu za puštanje na slobodu oko 150 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Također će se omogućiti i dolazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.

Taoci koje će Hamas osloboditi su žene i djeca, a palestinski zatvorenici koji će biti pušteni iz izraelskih zatvora također su uglavnom žene i maloljetnici.

Hamas, koji SAD, EU i drugi smatraju terorističkom organizacijom, 7. listopada je iz Pojasa Gaze izvršio raketni i kopneni napad na Izrael u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca i stranaca. Hamas je također oteo 240 ljudi. Izrael je otada bombardirao tu enklavu površine oko 360 četvornih kilometara i također onemogućio ili otežao snabdijevanje vodom, hranom, gorivom i medicinskim potrepštinama.

Prema zdravstvenim vlastima na području pod kontrolom Hamasa, u proteklih šest tjedana u Pojasu Gaze je ubijeno13.000 ljudi.

Pregovori o taocima već traju tjednima. U jednoj fazi izraelska vlada je navodno odbila sličnu ponudu i pokrenula kopnenu ofanzivu na Gazu. Međutim, pritisak je porastao – od strane međunarodne zajednice, od glavnog saveznika Izraela SAD-a i od obitelji talaca koje su zahtijevale da se njihova vlada fokusira na oslobađanje.

Egipat, koji je 1979. potpisao mirovni sporazum s Izraelom i graniči s Izraelom i Pojasom Gaze, također je pomogao u pregovorima. Ali, Katar je taj koji ih vodi.

Nakon katarskog priopćenja američki predsjednik Joe Biden i državni tajnik Antony Blinken objavili su poruke na platformi X u kojima se zahvaljuju Egiptu i Kataru. Prethodno je čak i izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi pohvalio ulogu Katara uz ocjenu na društvenim mrežama da su „katarski diplomatski napori ključni u ovom trenutku“.

Ali, nisu svi tako zadovoljni malom zaljevskom državom. Neki komentatori kažu da se trebalo više potruditi u pregovorima, kako bi se oslobodilo više talaca. Drugi tvrde da je Katar na neki način bio suučesnik u Hamasovim napadima, s obzirom na to da je od 2012. ta zemlja uporište političkog vodstva te militantne organizacije. Katar je redovno poručivao da podržava „palestinsku stvar“.

Katar – „bliskoistočna Švicarska"

Stručnjaci se slažu da Katar balansira po tankoj žici kada je u pitanju vanjska politika, igrajući ulogu svojevrsne „bliskoistočne Švicarske" i otvarajući vrata svima koji dolaze.

„Uloga Katara je posebno osjetljiva jer ta zemlja ima iskustvo posredovanja već́ više od dva desetljeća", rekao je nedavno za DW Guido Steinberg, viši suradnik njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.

Katar je bio posrednik između međunarodne zajednice i talibana u Afganistanu (koji također imaju političke urede u Dohi), između SAD-a i Irana, pa čak i između Rusije i Ukrajine.

U Kataru se nalazi i najveće vojno zapovjedništvo SAD-a na Bliskom istoku, baza Al-Udeid, koja je igrala značajnu ulogu u evakuacijama iz Afganistana 2021. Zbog toga je Katar tada opisan kao „glavni saveznik koji nije u NATO-u".

Emirat je 1996., u vrijeme kada su se druge zemlje u regiji čvrsto protivile bilo kakvim vezama sa židovskom državom, dozvolio Izraelu da otvori svoje trgovinsko predstavništvo u Dohi. Potom je 2009. Katar zamrznuo odnose s Izraelom, ali ih navodno i dalje održava, samo iza kulisa. Također je već posredovao između Izraela i Hamasa, kao na primjer za vrijeme rata između Izraela i Pojasa Gaze 2014.

„Katar je dugo imao pragmatičan odnos u kojem je koristio financijske poticaje za upravljanje i deeskalaciju raznih napetosti i rata između Izraela i Hamasa“, rekao je prošlog mjeseca za DW Sanam Vakil, direktor programa za Bliski istok i severnu Afriku u britanskom trustu mozgova Chatham Houseu. On Katar vidi kao „prirodnog posrednika" i kada se radi o taocima, ali i kada je riječ o deeskalaciji i zaštiti ljudi u Pojasu Gaze.

Katar djeluje u svojevrsnoj sivoj zoni, napisao je prošli tjedan za tjednik The New Yorker Joel Simon, novinar i autor knjige objavljene 2019. pod naslovom „Želimo pregovarati: tajni svijet otmica, talaca i otkupa".

„Iako dužnosnici te zemlje kažu da se rukovode humanitarnim načelima i željom da smire sukob i unaprijede stabilnost, oni su jasno iskoristili priliku za stjecanje utjecaja i vidljivosti, vjerujući da tako povećavaju i vlastitu sigurnost u nestabilnoj regiji", ukazuje Simon. I zaključuje da sjedenje na dvije stolice Katar čini vrijednim saveznikom i da Katar to zna.

Milijuni za Pojas Gaze

Katar je za Pojas Gaze izdvajao oko 27,4 milijuna eura mjesečno. Ali, svađe oko tog novca su još jedan primjer s koliko napetosti je povezana uloga Katara kada su u pitanju Palestinci i Hamas.

Neki su sugerirali da se katarskim novcem financira Hamasovo vojno krilo i da se koristi u „zle svrhe". Hamas vlada Pojasom Gaze od 2007. i upravlja i njegovim financijama za civilnu administraciju. Prema podacima UN-a, 80 posto stanovnika Pojasa Gaze ovisi o međunarodnoj pomoći i to ne samo sada zbog aktualne krize, već još od 2007. godine kada je Izrael uveo blokadu.

Odgovarajući prošlog mjeseca na Reutersove upite o novcu u Gazi, dužnosnik katarske vlade je izjavio da je novac namijenjen siromašnim obiteljima i za plaće državnih službenika, uključujući i liječnike i nastavnike. Katarski novac zapravo ide preko Izraela, objasnio je katarski dužnosnik Reutersu. Elektronski se prebacuje u Izrael, koji ga zatim prosljeđuje vlastima Pojasa Gaze kojima upravlja Hamas, a sva plaćanja su „u potpunosti koordinirana s Izraelom, UN-om i SAD-om".

SAD napominje da je Hamasov sustav prikupljanja novca velik, raznolik i zamršen. Dio novca, kažu američki dužnosnici, vjerojatno se koristi nelegalno, uključujući i onaj koji dolazi iz Katara ili Irana, a koji igra veliku ulogu u podršci Hamasu. A tu su i drugi financijski posrednici širom svijeta. Na primjer, nakon napada 7. listopada SAD je sankcionirao još neke subjekte koje povezuju s financiranjem Hamasa, uključujući i posrednika u Kataru, kao i druge u Sudanu, Turskoj i Alžiru.

Hoće li se sada promijeniti uloga Katara?

Unatoč uspjehu Katara u ovoj rundi pregovora, čini se da je jedan od ishoda trenutnog sukoba – dogovor između Katara i SAD-a prema kojem će se Doha morati više distancirati od Hamasa, nakon što se situacija smiri.

Sredinom listopada više od stotinu političara u SAD-u je zahtijevalo da Katar protjera Hamasove dužnosnike iz zemlje. „Veze zemlje s Hamasom... jednostavno su neprihvatljive", navodi se u pismu koje su uputili predsjedniku Bidenu. Istovremeno, čelnici Katara su izjavili kako misle da je diplomacija način za postizanje mira.

„Sporazum između Izraela i Hamasa do kojeg je došlo posredovanjem Katara predstavlja prvu važnu diplomatsku pobjedu od početka rata“, kaže Hugh Lovatt iz Europskog vijeća za vanjske odnose. A to je, dodaje on za DW, „prilika da se otvori prostor za poticanje potpunog prekida vatre zasnovanog na širem diplomatskom putu".

Ali, ako Katar u potpunosti protjera Hamasove dužnosnike oni bi se mogli naći u zemlji koja je puno manje raspoložena da bilo kome pomogne, ako bude potrebna daljnja diplomacija. Naime, prije nego što se 2012. prebacilo u Katar, političko vodstvo Hamasa nalazilo se u Siriji.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu