Izgon uz pomoć vojske?

Njemačka ubrzano radi na pronalaženju rješenja za izbjegličku krizu. Takav dojam ostavljaju i najnoviji planovi njemačke vlade. Do sada su se migranti s Balkana kojima je zahtjev za azil u Njemačkoj odbijen prisilno vraćali kućama čarter-letovima ili letovima na redovnim linijama. Sada bi u to trebali biti uključeni i transportni zrakoplovi Bundeswehra.

Pojedine njemačke savezne zemlje su tijekom zime obustavljale prisilno vraćanje izbjeglica. To se od sada više neće raditi. Zbog velikog broja izbjeglica su pokrajinski parlamenti donijeli odluke da se prekine takva praksa i da se povratak izbjeglica organizira i u zimskim mjesecima. Kod ovog pitanja očito više nema razilaženja u stavovima između saveznih i pokrajinskih institucija.

Manje "Duldunga"

Pod vodstvom koordinatora njemačke vlade za izbjeglice, inače šefa kancelarkinog ureda Petera Altmeiera i ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maiziéra ne samo da će se dalje razrađivati sporne i još uvijek neusvojene ideje o "tranzitnim zonama" za izbjeglice , već se razmatra i niz drugih mjera koje bi se uvele na granicama. Sa zemljama porijekla se pregovara o izgonu tražitelja azila čiji su zahtjevi odbijeni.

Prema podacima Središnjeg registra za strance, trenutno je u Njemačkoj registrirano 190.000 izbjeglica koje bi trebale biti vraćene u zemlju porijekla, jer su njihove molbe za azil odbijene kao neutemeljene. Oko dvije trećine njih su, međutim, dobile takozvani "Duldung", privremenu dozvolu boravka koja znači odgodu izgona. Sada bi se trebali ponovno razmotriti kriteriji za dobijanje "Duldunga". "Želimo ukloniti prepreke za izgon", izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. O detaljima, kao što je slučaj s izgonom kada je netko bolestan, nije se govorilo. Izgubljena ili nepostojeća putovnica više također neće biti prepreka za izgon. Jedan Centrala za izdavanje zamjenskih putovnica izdavat će dokumente koji će biti priznati u EU-u. Njemačka vlada ukazuje da je suradnja sa zemljama Balkana na tom polju dobra.

Izgon bez pismene najave

Do sada je izgon funkcionirao prema jasnim birokratskim pravilima. Najprije bi došlo pismo o odbijanju molbe za azil te zahtjev za napuštanje zemlje. Ukoliko tražitelj azila u zadanom roku ne bi napustio zemlju, mogao bi biti prisilno prognan iz zemlje uz policijske mjere prisile koje bi zatražio Ured za strance. Do sada je važilo pravilo da se pismeno najavi i datum prisilnog izgona. Od sada to više ne važi, kako izbjeglice ne bi nestale i negdje se sakrile.

Organizacije za izbjeglice kao što je Pro Asyl jako kritično gledaju na ove promjene i ubrzani postupak vraćanja izbjeglica koje nemaju temelja za dobivanje azila. One tvrde kako će to značiti da će pravni koraci biti poduzeti čim se uoči i najmanja osnova za ograničenje prava na azil, ali za sada se suzdržavaju od daljnjih komentara. "Planovi su još 'prefriški' i još nisu dovoljno 'sazreli' za neki sveobuhvatniji sud", izjavila je glasnogovornica jednog Odbora za izbjeglice u Sjevernoj Rajni i Vestfaliji.

"Poštujemo Ustav!"

Kritičari posebno vide pravni problem kada je u pitanju angažman Bundeswehra u transportu izbjeglica kojima je odbijena molba za azil u zemlje iz kojih dolaze. Bundeswehr se, naime, prema njemačkom Ustavu ne smije miješati u poslove policije. Glasnogovornik Ministarstva obrane je na vladinoj konferenciji za tisak izjavio "da takva potpora nije isključena", ali da se moraju najprije iscrpiti sve mogućnosti transporta civilnim zrakoplovima. "No ova potpora nikako ne smije ići nauštrb misija Bundeswehra, posebno obveza koje Bundeswehr ima prema NATO-u", dodao je.

Korištenje transall-zrakoplova je ionako bilo pod znakom pitanja zbog velikog broja letjelica koje nisu upotrebljive. Kada se u Berlinu počelo nagađati da bi vojska mogla preuzeti i niz drugih zadataka oko izbjeglica, glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert je pomalo iživciran rekao: "Nemam nikakvih drugih planova koje bih vam najavio. Mi poštujemo Ustav!"