Britanci u strahu od invazije Rumunja i Bugara

Image "cool" Britanije bio je izmišljen prije više godina da bi privukao posjetitelje, ulagače kao i općenito ulio povjerenje za zemlju koja se, poput svih ostalih europskih država, sada bori s mjerama štednje.

U isto vrijeme, konzervativna vlada pokušava smanjiti broj doseljenika i tvrdi da joj to uspijeva. Stoga nije nikog iznenadilo kad su mediji prošlog tjedna počeli izvještavati o tomu kako vlada ubrzano razmišlja kako ovu popularnost Velike Britanije smanjiti u zemljama kao što su Rumunjska i Bugarska.

'Rad na smanjenju broja doseljenika'

Dužnosnici u britanskom Ministarstvu unutarnjih poslova su izjavili kako im nije jasno otkud ova izvješća o navodnoj negativnoj reklamnoj kampanji? Ministar za doseljeništvo Mark Harper je isto tako negativno odgovorio kad su ga na televiziji pitali je li vlada u Rumunjskoj i Bugarskoj planirala kampanju u stilu "Nije Britanija baš tako sjajna". Ali Ministarstvo unutarnjih poslova je potvrdilo da se općenito radi na smanjenju broja doseljenika.

"Radimo na tomu da do sljedećih izbora 2015. smanjimo broj doseljenika, sa nekoliko stotina tisuća na nekoliko desetaka tisuća, a naša nova stroga pravila već imaju učinka, jer je neto broj doseljenika prošle godine pao za četvrtinu", kazao je DW-u jedan dužnosnik Ministarstva.

Strah od zloupotrebe socijalne pomoći

Svejedno, izvješća o strahu Britanaca od invazije iz Rumunjske i Bugarske odnosno da bi došljaci u Britaniji trošili sredstva socijalne pomoći, već su izazvala diplomatske nesuglasice. Rumunjski ministar vanjskih poslova Titus Corleaten izjavio je da je rumunjska vlada ozbiljno zabrinuta zbog britanskog stajališta o toj planiranoj "invaziji". Rumunjski veleposlanik u Velikoj Britaniji Ion Jinga je u jednom intevjuu poluironično kazao: "Ne brinite, nećemo izvršiti invaziju na vas."

"Znam da postoji strah da bi se ono što se 2004. dogodilo s Poljacima, Česima i Mađarima moglo ponoviti (2014.)", rekao je Jinga, "ali kad se Poljska pridružila EU-u, samo su joj tri tržišta rada bila potpuno otvorena. Ali sada, kad se mi (u potpunosti) pridružujemo, otvoreno nam je svih 25 zemalja."

'Iseljavanje nije hobi'

Jedan rumunjski znanstvenik koji je želio ostati anoniman, a koji je dugo vremena proveo u Velikoj Britaniji i sad živi u Njemačkoj kaže: "Iseljavanje nije hobi. A pogotovo ljudi to ne rade iz zadovoljstva. Većina njih odluči iseliti iz svoje zemlje kad nemaju drugog izbora. A kad nemaju izbora, oni će iseliti bez obzira hoće li EU ukinuti ograničenja za useljavanje ili ne."

Predavačica na katedri za Europske studije i migracije dr. Alina Branda Sveučilišta Kluž-Napoka u Rumunjskoj proučavala je migrante u planinama Karpata. Ona kaže da se migracije odvijaju uglavnom ciklički i da se većina Rumunja na kraju vrati u Rumunjsku. Primjećuje i da mnogi iseljenici naginju tomu da se iseljavaju na ista mjesta: "Gdje će im pripadnici iste zajednice pomoći da nađu posao i stan." Neki umirovljenici rade npr. u gradovima po Italiji kako njegovatelji, "badanti", starijih osoba, i pri tomu mogu zaraditi oko 600-700 eura mjesečno, što je tri puta više od prosječne mirovine u Rumunjskoj.

Sve veći broj stranaca sa stalnom dozvolom boravka u Britaniji

Od 2001. u Britaniji je broj stranaca koji imaju stalnu dozvolu boravka porastao za 66 posto. To je skoro tri milijuna novih doseljenika. Kad se EU zadnji put širila, 2004., laburistička je vlada računala da će u Britaniju doći tek nekoliko tisuća Poljaka. Došle su tisuće i tisuće.

Andrew Green, predsjednik organizacije Migration Watch UK koja u Britaniji prati doseljeništvo i koja izražava zabrinutost "zbog trenutačnog obima doseljavanja u Veliku Britaniju", kaže: "Nije dovoljno sakriti se iza procjena o budućim doseljenicima iz Rumunjske i Bugarske. Vrlo je vjerojatno da će ovo useljavanje imati značajne posljedice po stambeno zbrinavanje i po javne službe. Dodatno će zaoštriti stvari i na tržištu rada gdje se mladi Britanci već suočavaju s jakom konkurencijom." Njegova oganizacija vjeruje da bi "doseljeništvo iz Rumunjske i Bugarske sasvim lako moglo dostići prosjek od 50.000 ljudi godišnje, što bi za pet godina iznosilo 250.000."

"Prerano komentirati"

Britanska vlada kaže da radi na pravilima po kojima bi funkcionirala socijalna država. Dužnosnik Ministarstva unutarnjh poslova je za Deutsche Welle kazao kako je trenutačno "prerano komentirati" kako bi promjene pravila mogle funkcionirati. Ali vlada pažljivo prati sustav socijalne pomoći "da bi osigurala, da ukoliko netko bira kamo bi otišao... želimo biti sigurni da mi nećemo biti najjednostavnija zemlja."