Mnogi traže više nuklearki, a Njemačka obnovljive izvore

Na Konferenciji UN-a o klimi u Dubaiju njemački kancelar Olaf Scholz je svom govoru pozvao na napuštanje fosilnih goriva, prije svega ugljena. Tijekom ovog desetljeća je još uvijek moguće smanjiti emisije plinova štetnih za klimu tako da cilj od 1,5 stupnjeva ostane dostižan, smatra Scholz. Cilj je da se globalno zagrijavanje zadrži ispod dva stupnja Celzijusa u usporedbi s predindustrijskom erom, ali, ako je moguće, ograničiti ga na 1,5 stupnjeva. I pored svih geopolitičkih napetosti, moramo se požuriti, naglasio je njemački socijaldemokrat.

Konkretno, on se zalaže za potpisivanje sporazuma o dva obvezujuća cilja do 2030: utrostručiti kapacitete obnovljivih izvora energije i udvostručiti energetsku efikasnost. Do sada se više od 110 zemalja složilo s ciljem povećanja proizvodnje zelene električne energije ovim tempom.

Scholz traži refromu međunarodnih financijskih institucija

Njemački kancelar je na skupu COP28 u Dubaiju inzistirao i na restrukturiranju međunarodnih financijskih institucija. U Svjetskoj banci je u tom pravcu učinjen bar neki mali napredak, smatra Scholz.

Mnoge zemlje na globalnom jugu, ali i Kina, zahtijevaju veće sudjelovanje u institucijama u kojima još uvijek dominira Zapad, kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, kao i na nove instrumente financiranja.

Počeo sa radom Klimatski klub - ekološki čist privredni rast

Takozvani Klimatski klub, koju sada ima 36 članova, a koji je pokrenula Njemačka, trebao bi imati pionirsku ulogu u zaštiti životne sredine. „Želimo promovirati ekološki i klimatski čist privredni rast, i to brzo", rekao je kancelar Olaf Scholz.

Klimatski klub pritom ne bi trebao biti konkurencija mjerama Ujedinjenih naroda, već se radi o udruženju onih „koji su spremni ići korak dalje". Osnovni cilj je dekarbonizacija industrije, odnosno napuštanje fosilnih goriva u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova štetnih za klimu. Najprije se mora povesti računa o sektoru čelika i cementa, jer oni izazivaju većinu industrijskih emisija, rekao je Scholz.

Sprečavanje nelojalne konkurencije

Kroz razmjenu roba, znanja i tehnologija, članovi kluba – industrijske zemlje poput SAD-a, Japana i Njemačke, ali i zemlje u razvoju i zemlje u usponu – žele podržavati jedni druge.

Pored toga, napori u borbi protiv klimatskih promjena trebali bi biti usporedivi kako bi se izbjegli trgovinski sukobi. Njemačka vlada želi izbjeći nelojalnu konkurenciju do koje bi moglo doći ako njemačke kompanije ulažu u skupe, klimatski neutralne tehnologije, dok kompanije u drugim zemljama to ne čine.

20 zemalja hoće više nuklearne energije

S druge strane je grupa od oko 20 zemalja na COP28 pozvala na povećanje kapaciteta atomskih elektrana za proizvodnju električne energije kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva. Grupa država zahtijeva utostručenje kapaciteta u svijetu do 2050. u usporedbi sa nivoom iz 2020. Deklaracija takođe poziva međunarodne financijske institucije da promoviraju širenje nuklearne energije - što je trenutno djelomično isključeno u njihovim statutima.

Među zemljama koje su potpisale tu zajedničku deklaraciju su SAD, čiji je predstavnik za klimu John Kerry i podijelio dokument na konferenciji u Dubaiju, zatim domaćin Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i Francuska, Velika Britanija, Belgija, Finska, Japan, Poljska, Švedska i Ukrajina. Deklaraciji se nisu pridružile Rusija i Kina, koje pak također imaju veliki broj nuklearnih elektrana.

Kerry je ukazao na izjave znanstvenika da klimatska neutralnost do 2050. „nije ostvariva" bez nuklearne energije.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi također je pozvao na daljnja ulaganja u nuklearnu energiju. Bila bi „greška" odbaciti nuklearnu energiju zbog problema s nekim projektima. Morale bi se prevladati prepreke u financiranju nuklearnih elektrana, rekao je on novinskoj agenciji AFP na marginama Svjetske klimatske konferencije.

Kritičari ukazuju na rizike povezane s nuklearnom energijom, neriješene probleme odlaganja nuklearnog otpada i dugoročno visoke ukupne troškove.

SAD: Borba protiv metana - milijarde dolara za klimatske fondove

U borbi protiv globalnog zagrijavanja, SAD planiraju i smanjenje emisije metana koji šteti klimi. Ovaj drugi najvažniji staklenički plin, između ostalog, stiže u atmosferu prilikom kopanja ugljena, te vađenja nafte i prirodnog plina. Iako se kraće zadržava u atmosferi, štetniji je od ugljičnog-dioksida (CO2).

Savjetnik američkog predsjednika Bidena za klimu Ali Zaidi i Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) objavili su nove standarde u Dubaiju koji bi proizvođače nafte i plina obvezati na radukciju ispuštanja metana u atmosferu. Osim toga se traže bolje nadziranje bušotina.

Ovim mjerama SAD žele spriječiti da emisiju metana do 2038. naraste na, kako se sada procjernjuje, 58 milijuna tona, što navodno odgovara 1,5 milijardi tona ugljičnog-dioksida. Prije dvije godine, Sjedinjene Države i EU pokrenule su međunarodnu inicijativu za zajedničko rješavanje problema metana kojoj se do sada pridružilo više od 150 zemalja.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris je u Dubaiju obećala da će njena zemlja uplatiti tri milijarde dolara u Zeleni klimatski fond (GCF). Ovo bi bio prvi doprinos SAD-a tom fondu od 2014.

GCF je jedan od najvažnijih instrumenata međunarodnog financiranja zaštite klime i prilagođavanja klimatskim utjecajima u zemljama u razvoju. Industrijske zemlje su zapravo obećale da će počevši od 2020. uplaćivati 100 milijardi dolara godišnje za ove ciljeve, a dio novca bi išao u GCF.

Više od 140 šefova država i vlada okupilo se na samitu ovog vikenda u Dubaiju. Konferencija o klimi COP28 - sa skoro 80.000 registriranih sudionika je najveći događaj te vrste do sada. Fokus konferencije je ove godine na širenju obnovljivih izvora energije.

dr (dw/agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu