Diskriminacija Roma u Rumunjskoj
7. kolovoza 2009Mnogi napadi na Rome nisu razjašnjenji. Tek u studenom 2008.godine sastavljena je posebna jedinica koja bi trebala razjasniti napade. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty international je uvjerena da se spomenuti slučajevi ne ispituju temeljito i efikasno. Tako i u Rumunjskoj dolazi sve češće do napada.
Sancraieni, selo na zapadu Rumunjske u kojem žive većinom pripadnici mađarske manjine. Početkom srpnja zabilježen je slučaj linčovanja. Povod je bila tučnjava između jednog Mađara i Roma. Pri tome je Rom Mađara nožem lakše ozlijedio. Nakon toga uslijedio je linč. Na stotine stanovnika sela našlo se pred posjedom romske obitelji i zapalilo njihovu štalu, a samo je brza policijska intervencija spriječila još gore posljedice. Od tada 24 sata partoliraju policajci u selu, a stanje je i dalje napeto. Gradonačelnik Erno Szekely u međuvremenu ljutito reagira i na pitanja novinara: “Ništa više neću reći. Cijeli rumunjski i inozemni tisak tvrdi da smo protjerali Rome i da smo učinili tko zna što. Nije bilo etničkih sukoba i nitko nije udaren ili protjeran. Želimo živjeti kao i do sada i nadam se da će tako i biti”.
Etnička dimenzija sukoba
Koliko god je gradonačelnik pokušavao smiriti situaciju i umanjiti brizantnost ovog slučaja – toliko je nemoguće zaobići etničku dimenziju ovog sukoba. Četiri dana nakon incidenta gradonačelnik i samoimenovani vođa Roma Janos Grancsa potpisali su “savez za miran suživot”. Prema tom savezu Romi više ne mogu držati konje ako ne posjeduju zemlju, jer u suprotome kradu sijeno. Osim toga točka deset dogovora govori da se Romi trebaju ponašati “civilizirano”.
Selo Sancraieni u Rumujskoj nije jedini ovakav slučaj. Još prije mjesec dana stanovnici jednog drugog mjesta u regiji zapalili su kuću jedne romske obitelji i protjerali nekoliko obitelji Roma iz mjesta. Val nasilja zabilježen je i početkom devedesetih godina 20. stoljeća kada je došlo do nekoliko sukoba i slučajeva linča. Međutim od kraja devedesetih policija je počela intervenirati nakon što je izvršen pritsak na vlasti iz inozemstva.
Rumunjska nije jedina zemlja s incidentima
Treba tek vidjeti da li će pojedini slučajevi danas izazvati sličan val nasilja kao prije desetak godina. Rumunjska sa svojim rastističkim nasiljem prema Romima nije jedina zemlja. U Mađarskoj je u ponedjeljak (3.8.) na istoku zemlju ubijen jedan Rom (45 godina), a njegova trinaestogodišnja kćer je teško ranjena. Radi se o četvrtom ubojstvo ove godine, a policija sumnja da se iza nedjela nalazi skupina desnoekstremnih terorista. Napadi na Rome i palež njihove imovine bilježi se i u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Pri tome se aktualni slučaj kao što se dogodio u rumunjskom selu Sancraieni čini relativno bezopasan. Novost je pak da se putem pisemenog dogovora uskraćuju temeljna prava jedne skupine državljana te da se potiv toga ništa ne poduzima. Upitan što je to civilizirano ponašanje i tko određuje kriterije, gradonačelnik Sancraienija je odgovorio: “Svatko zna što je civilizirano. Rade se skandali, dolazi do tučnjava i tako dalje”.
Rado bi smo ovog gradonačelnika pitali još mnogo toga, ali se sjetio da ne odgovara na pitanja i prekida razgovor. Umjesto njega odgovara samoimenovani vođa Roma u selu Janos Grancsa. Zašto je potpisao ovakav dogovor koji je u suprotnosti s ustavom, pitamo ga. No Janos Grancsa kaže da želi mir. Romi iz obitelji koja je posegnula za nožem i neke druge romske obitelji bile su neuredne, kaže, ali, naglašava da nije bilo krađe sijena. Stanovnici očekuju da se Romi u selu ponašaju pristojno, nastavlja Janos Grancsa, a to je obećao i sada su se ljudi smirili.
Nema smisla raspravljati s Janosom Grancsom o temeljnim pravima građana, jer njegova razmišljanja su feudalna. On je mali, ljubazan muškarac koji se stalno smije ali iz čijih se očuju može pročitati duboki strah. Zašto je njegov strah opravdan to se može saznati nešto kasnije u seoskom kafiću. Tu sjedi Ferenc Bors, veterinar, koji s neobuzdanom mržnjom priča o Romima, među ostalim da su sve to kriminalci koji izazivaju gnijev naroda. „Ciganin možda to nije ujutro ili u podne, ali navečer je ipak ciganin. To im je u krvi, radi se o genetskom problemu“, kaze Bors.
Autor: Keno Versek (al)
Od. ur.: nk