Džihadisti, Muslimanska braća i jaka država

Predsjednik Abdel Fatah al Sisi je odlučio. "Smrtna kazna izrečena, smrtna kazna izvršena. Doživotna robija izrečena, doživotna robija nastupila." Ovako je egipatski šef države ukratko prokomentirao novi zakon koji je ove srijede (1.7.) predložila Vlada Egipta. Zakon bi trebalo da "biti osveta za naše mučenike", stoji u vladinom objašnjenju.

Zakon će predsjedniku također dodatno ojačati moć u borbi protiv pogoršane sigurnosne situacije. No, riječ je isključivo uvođenju drastičnih mjera i kazni: osobe koje pokušavaju svrgnuti režim ili mijenjati ustav, mogu dobiti kaznu zatvora u trajanju od 10-25 godina. Također za one koji podržavaju terorističke organizacije zakon predviđa do 25 godina zatvora ili čak i smrtnu kaznu. S petogodišnjom zatvorskom kaznom mogu računati svi koji na društvenim mrežama potiču na terorizam. No, pitanje koje se nameće i ostaje bez odgovora jest: što egipatske vlasti uopće podrazumijevaju pod pojmom „terorizma“.

Čak i oni, koji samo predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost, moraju računati s visokim zatvorskim kaznama. Prema vladinom shvaćanju tu spadaju i oni koji ometaju javni promet. A tu se, kako o tome na svom portalu izvještava Al Džazira, očigledno misli i na prosvjede. Drugim riječima, vlada tako želi zakon iskoristiti za obračun s neistomišljenicima.

Osveta "Narodnog ustanka"

Inicijativa za donošenje zakona pokrenuta je u razdoblju vala terora. U ponedjeljak je u eksploziji auto-bombe ubijen egipatski državni tužitelj, Hišam Barakat. Odgovornost za napad preuzela je grupa poznata pod imenom "Narodni ustanak". Egipatska vlada sumnja da grupa ima veze s Muslimanskom braćom iz čijih redova dolazi i, prije dvije godine u vojnom puču svrgnuti predsjednik, Muhamed Mursi. Državni tužilac Barakat je u posljednje vrijeme na tisuće pripadnika Muslimanskog bratstva izveo pred sud. Stotine njih, a među njima i Mursi, osuđeni su na smrtne kazne. Mediji više ne smiju izvještavati o istrazi u slučaju napada na Barakata. Jedino što je dozvoljeno jest prenošenje službenih priopćenja Državnog tužiteljstva.

Teror i smrt na Sinaju

Ovog tjedna je i na Sinaju u napadima islamističkih terorista ubijeno oko 100 pripadnika egipatske vojske i snaga sigurnosti. Sinajski poluotok već godinama važi za područje koje džihadisti koriste za povlačenje i pregrupiranje. Grupa "Provincija Sinaj", nekadašnja "Ansar al Bajt al makdis" ("Podržavatelji Jeruzalema") objavila je prošle jeseni da je povezana s "Islamskom državom".

Ova, ali i druge grupe su se do sada ograničavale na to da pojedinačnim akcijama napadaju pripadnike vojske, međutim sada djeluju odlučni u namjeri da protjeraju vojnike iz pojedinih oblasti u kojima ne žele vladati.

No, borba egipatske vojske se ne vodi samo protiv džihadista na Sinaju, već i protiv Muslimanskog bratstva u Kairu. Tako su njene jedinice u srijedu (1.7.) upale u jedan stan u glavnom egipatskom gradu u kojem su boravili članovi Bratstva i ubili njih 13. Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo kako je u stanu pronađeno oružje, gotovina u vrijednosti 5.300 dolara kao i mnoge spise. Ova grupa je navodno planirala napade protiv vojske, policije, pravosudnih organa i medija. Muslimanska braća je odbacilo optužbe. Istodobno je upozorilo na "ozbiljne posljedice" i svoje članove pozvalo "da ustanu na pobunu".

Nejasna granica između Muslimanskog bratstva i džihadista

Internetski magazin Al monitor, koji se bavi politikom na Bliskom istoku, piše kako je odnos Muslimanskog bratstva i džihadista nejasan. "Ne možete Muslimanska braća odvojiti od 'Islamske države' (IS)", rekao je ovom magazinu jedan vjerski velikodostojnik na Sinaju, koji je htio ostati anoniman. "Što je žešća borba za vlast i nasilje, utoliko su mladi pripadnici Muslimanskog bratstva ekstremniji. I na kraju ih IS koristi za borbe na Sinaju." On strahuje da bi se ova situacija mogla preliti na čitav Egipat, "posebno ako se regrutiraju nove ćelije s mladim članovima Muslimanskog bratstva lojalne 'Islamskoj državi'". A oni su bijesni na armiju s obzirom na način na koji postupa prema njima i njihovim vođama.

Oni koji stradaju zbog ovih sukoba su prije svih politički angažirani građani. Amnesty International (AI) je početkom ovog tjedna objavio dokument pod nazivom "Generacija u zatvoru" u kojoj dokumentira 14 slučajeva, po njihovom mišljenju, proizvoljno uhićenih građana. Njihov prestup je bio sljedeći: sudjelovali su na prosvjedima protiv vlade. "Vlada nemilosrdnim odnosom prema mladim aktivistima uništava nadu u bolju budućnost čitavoj jednoj generaciji", rekao je Amnestijev stručnjak za Bliski istok Hadž Sahraui. Do sličnog zaključka je došao i berlinski Think Tank "Zaklada za znanost i politiku".

"Zloupotreba državnog nasilja protiv civilnog društva"

Od vojnog puča u srpnju 2013. egipatski režim nije postavio jasne granice po pitanju što je dozvoljeno kada se radi o političkom aktivizmu. Konstantno sužavanje javnog prostora uvođenjem stalno novih predsjedničkih dekreta ukazuje na to da se crvena linija svakog trenutka može pomaknuti. Tu treba dodati i "zloupotrebu državne sile protiv predstavnika civilnog društva, u vidu mučenja ili otmica".

Na ovaj način egipatska vlada ulazi u rizičnu političku igru. Ona je uvjerena da će svoje protivnike savladati silom. No, nije isključeno da se dogodi upravo suprotno.