EU i zapadni Balkan: ponovljena obećanja

"Ponovo se nešto pokrenulo i došlo do zamaha na zapadnom Balkanu," izjavila je radosno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dok je ulazila na Air Stadion u glavnom gradu Albanije. 27 šefova država i vlada EU-a sastalo se u Tirani s kolegama iz šest zemalja zapadnog Balkana kako bi još jednom potvrdili da će – u konačnici - sve balkanske države jednoga dana biti primljene u Europsku uniju. Ursula von der Leyen je istaknula, ne po prvi put, da brzina učlanjenja ovisi o samim kandidatima. Pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom o pristupanju Uniji službeno su otvoreni od srpnja ove godine. Pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom vuku se niz godina, a Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla dobiti status kandidata. Kosovo, koje sve članice EU-a još ne priznaju kao državu, namjerava podnijeti zahtjev za članstvo do kraja godine. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani to stalno najavljuje.

Ove godine je ubrzano približavanje zapadnog Balkana Europskoj uniji, posebno zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Albanska politologinja Klodiana Beshku rekla je za DW da je Europska unija prepoznala koliko je geopolitički i strateški važno njeno neposredno okruženje. "Nažalost, bio je potreban rat pred vratima EU-a da bi se shvatila geopolitička važnost zapadnog Balkana", istakla je Klodiana Beshku.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ove godine vidi značajan napredak zemalja zapadnog Balkana na putu prema EU. „Autokracije poput Rusije i Kine pokušavaju ostvariti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu. Ali EU je vaš daleko najvažniji partner", poručila je von der Leyen predstavnicima država i vlada šest zemalja te regije. "Vi morate odlučiti na čijoj ste strani. Ako ste na strani demokracije, to je onda Europska unija. Ili želite izabrati drugačiji put? Zato su ovo fundamentalna pitanja o kojima mi sada skupa raspravljamo", rekla je Ursula von den Leyen.

Vučić se osjetio prozvanim

Predsjednik Srbije, koji je ipak doputovao u Tiranu unatoč prvobitnom odbijanju, osjetio se prozvanim. Srbija je tradicionalni saveznik Rusije. Aleksandar Vučić do sada nije oštro kritizirao napad na Ukrajinu. Istovremeno, Aleksandar Vučić je demantirao da ima tako tijesne veze s Moskvom. Predsjednik Srbije je pred novinarima odbacio optužbe da Srbija na Balkanu postupa i radi u korist Rusije. "To smo svojim postupcima demantirali. Lako je širiti svakakve optužbe, lažne tvrdnje i falsifikate o našoj zemlji, ali istina na kraju pobjeđuje. Srbija je neovisna država i na putu ka EU. I to će tako i ostati", uvjeravao je predsjednik Vučić okupljene na samitu u Tirani.

Njemački kancelar Olaf Scholz je odgovorio da i dalje postoji razlika u mišljenjima sa Srbijom što se tiče sankcija izrečenih Rusiji. „Mi očekujemo da sve zemlje kandidatkinje podrže sankcije“, rekao je Scholz. Ali je dodao kako unatoč tome ima dojam da „u Srbiji postoji posve jasna perspektiva u smjeru Europe“.

Sukob između Srbije i Kosova, koje Beograd i dalje smatra svojom pokrajinom, usporava proces pridruživanja zapadnog Balkana Europskoj uniji. EU pokušava posredovati kako bi se na kraju postiglo obostrano priznanje državnosti. To bi bio preduvjet za stvarni napredak u pristupnim pregovorima. U tu svrhu su Njemačka i Francuska podnijele novi prijedlog, čiji detalji još ne mogu biti objavljeni, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. Taj prijedlog vjerojatno ima za cilj da sve članice EU-a priznaju Kosovo, ali i da Srbija u jednom trenutku napravi taj korak. Do sada pet od 27 zemalja EU-a nije priznalo Kosovo. U svakom slučaju Kosovo je, da tako kažemo, na začelju Balkana i namjerava biti posljednja država koja će službeno podnijeti zahtjev za članstvo do kraja godine.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani ističe da u potpunosti podržava sankcije Europske unije Rusiji. Srbija, s druge strane, to ne radi. "S jedne strane imate zemlje koje se potpuno slažu s EU-om, s druge strane imate države koje se potpuno slažu s Putinom. Ne treba ih tretirati jednako", zatražila je predsjednica Kosova od Europske unije.

Milijardu eura za zapadni Balkan

Umjesto da se direktno umiješa u sukob između Srbije i Kosova, EU na samitu u Albaniji radije ističe praktičan napredak koji je ostvaren. Unija je stavila na stol paket pomoći od milijardu eura kako bi zemlje zapadnog Balkana mogle pomoći potrebitima u snošenju troškova za energente, ali i investirati u obnovljive izvore energije.

Osim toga, nakon višegodišnjih pregovora, potpisan je sporazum kojim će se do 2027. godine uveliko smanjiti skupi prijenos podataka u roamingu s pružateljima mobilnih usluga s prostora EU-a. Naknade za roaming su unutar zemalja članica EU zabranjene. Do 2024. također bi trebalo omogućiti građanima Kosova ulazak u EU bez vize. To je odavno realnost za ostalih pet zemalja zapadnog Balkana. EU se zalaže i za jačanje trgovine i znanstvene razmjene unutar zemalja zapadnog Balkana. „I pristup unosnom unutarnjem tržištu EU-a trebao bi se postepeno olakšati", izjavili su visoki EU-diplomati pred sastanak u Tirani. 

Domaćin sastanka na vrhu, koji se po prvi put održao u jednoj zemlji kandidatkinji, nije skrivao oduševljenje. Albanski premijer Edi Rama označio je ono što je dogovoreno kao „fantastično“ i „povijesno“. On je istaknuo da sada studenti iz svih zemalja zapadnog Balkana mogu slobodno studirati na sveučilištima u cijeloj Europskoj uniji. Kako je rekao, to je do sada bilo moguće samo za studente iz zemalja članica. „To su dobre vijesti za mlade ljude“, naglasio je Rama. On je također istaknuo: „Imali smo teške trenutke, ali nikada nismo napustili svoju vjeru u EU.“ I dodao da ovaj samit u Tirani nije kraj puta, ali je važan miljokaz.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu