EU samit - dugine boje i drugi problemi
24. lipnja 2021
Uoči samita Europske unije zaoštrio se spor između Europske komisije i Mađarske oko spornog mađarskog zakona o "homoseksualnim utjecajima”. Oštru kritiku zakona koju je uputila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mađarski premijer Viktor Orban je označio kao "sramotnu” za Komisiju.
Von der Leyen je Orbanu uputila protestno pismo i najavila pravne korake protiv mađarskog zakona, pošto je on po riječima predsjednice Komisije "sramota” jer "jasno diskriminira” ljude jedne seksualne orijentacije. "Vjerujem u Europsku uniju u kojoj čovjek može slobodno odlučivati, koga će voljeti”, rekla je Ursula von der Leyen.
Zastava duginih boja u Briselu
Spor oko zakona koji zabranjuje predstavljanje homoseksualnog načina života u medijima koji su dostupni djeci mogao bi se proširiti na samit Europske unije. I njemačka kancelarka Angela Merkel je mađarski zakon označila kao pogrešan. Viktor Orban je branio taj zakon u intevjuu za novinsku agenciju dpa, rekavši da je odgoj tinejdžera pravo roditeljske kuće. "Mi štitimo taj zadatak roditelja”.
14 od 27 zemalja EU se do utorka (24.06.) priključilo kritici mađarskog zakona. Istočnoeuropske države su uglavnom suzdržane. Ovaj spor je dobio i posebnu sportsku aktuelnost jer je UEFA odbila prijedlog da se nogometni stadion u Müchenu povodom utakmice Njemačka-Mađarska osvijetli duginim bojama koje simboliziraju LGBTQ zajednicu. UEFA koja se drži principa neutralnosti je to odbila jer je procijenila taj čin kao politički iskaz. Iz solidarnosti s Munchenom gradonačelnik Bruxellesa je glavni gradski trg u srijedu navečer (23.6.) osvijetlio duginim bojama.
Ovaj spor bi na samitu EU mogao dovesti do veće diskusije o vladavini prava ne samo u Mađarskoj već i u Poljskoj i Sloveniji. Već godinama je u tijeku postupak protiv Mađarske i Poljske koji su pokrenuli Komisija i Savjet ministara. Europski sud je, na primjer, Poljskoj naložio da ponovo uspostavi nezavisnost sudaca u zemlji. Do sada bez uspjeha.
Bugarska blokira proširenje
Još jedna članica zadaje sudionicima samita glavobolju – Bugarska. Sofija tvrdoglavo odbija povući veto protiv početka pristupnih razgovora sa Sjevernom Makedonijom. 26 država su za početak tih razgovora, a Bugarska protiv. Skoplje je ispunilo sve uvjete Europske komisije, ali Sofija zahtijeva dalje izjave o kulturnim i povijesnim pitanjima i izričito odricanje od teritorijalnih pretenzija.
Od samog početka Bugarska blokira početak razgovora sa Sjevernom Makedonijom zbog djelomice zajedničke povijesti. Zbog toga je Skoplje godinu dana u čekaonici. I Albanije ne može dalje jer EU nju zajedno sa Sjevernom Makedonijom vidi kao dio "paketa proširenja”.
Državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth je uoči samita još jednom jasno zatražio od Sofije da popusti. Bugarski ministar za europska pitanja Rumen Aleksandrov je ukazao na to da će pregovarati sa Slovenijom, sljedećom zemljom koja od srpnja predsjedava Unijom. Drugim riječima, neće biti pomaka na ovom samitu.
Zvanični samit je bezbojan
Na dnevnom redu samita su samo četiri mršave formulacije: COVID-19, obnova, migracije i vanjska politika. Na dan uoči samita postojali su samo uopćeni nacrti zajedničkog priopćenja. Njemačka kancelarka nije održala tradicionalni sastanak s briselskim dopisnicima koji će izvještavati o vjerojatno posljednjem samitu na kojem ona sudjeluje.
To pokazuje da ne postoji mnogo toga supstancijalnog za odlučivanje ili da je u toku žestok spor koji ne dozvoljava da se kao i obično već uoči samita formuliraju zajednički dokumenti.
Turska – bez zaključaka
Vanjskopolitička tema će biti Tusrka. Europski diplomati koji pripremaju samit smatraju da neće biti zaključaka ni u vezi s ovom temom. Navodno, Tursku bi trebalo ohrabriti da radi na rješenju spora s Ciprom i Grčkom oko eksploatacije plina u Sredozemlju.
„Europski savjet potvrđuje spremnost EU-a, da s Turskom ojača suradnju na prilagođen, proporcionalan i reverzibilan način i to na područjima zajedničkih interesa”, kaže se u pripremljenom dokumentu. Šefovi država i vlada EU-a su to tako formulirali još na samitu u ožujku.
EU je prvenstveno zainteresirana za obnavljanje sporazuma o migrantima. Turska prima novac i pomoć da bi zadržala sirijske izbjeglice u svojoj zemlji. Sporazum iz 2016. je samo privremeno produžen. Predsjednik Turske Recep Tajjip Erdogan upotrebljava taj sporazum kao politički adut protiv Bruxellesa. EU kritizira stanje ljudskih prava i medijskih sloboda , te represiju nad oporbom u Turskoj, ali je ipak spremna na meki kurs.
„Bez suradnje s Turskom nećemo ništa postići”, rekla je nedavno Angela Merkel u razgovoru sa talijanskim premijerom Marijom Draghijem. Grčka bi, međutim, htjela da se poveća pritisak na Tursku, i da, recimo, spriječi isporuke njemačkih podmornica Ankari.
Rusija – nova strategija
Loši odnosi EU-a i Rusije bi također trebali biti tema na zajedničkoj večeri u četvrtak (24.06.). Josep Borell, povjerenik EU-a za vanjske poslove, predstavlja strategiju kojom bi trebalo podstaći dijalog s Moskvom, kako bi se moglo razgovarati o sukobima kao što su oni u Ukrajini, Bjelorusiji ili o zatvorenim oporbenim političarima u Rusiji poput Alekseja Navaljnog.