Europska komisija želi novi akcijski plan za Rome

Dosadašnja strategija Europske unije za integraciju najveće etničke manjine, Sintija i Roma i ljudi Romani-podrijetla, nije uspjela. Mjerodavna povjerenica za europske vrijednosti Vera Jourova je u srijedu (7. 10.) napravila deprimirajuću bilancu: „Iskreno, u proteklih deset godina nismo dovoljno učinili“, izjavila je Jourova u Bruxellesu. Trajna diskriminacija 6,3 milijuna Roma u članicama Europske unije je ružni ožiljak na europskoj savjesti, kaže Jourova.

Sad bi se to trebalo promijeniti, najavila je povjerenica EU-a. Novim planom koji bi trebao trajati deset godina Europska komisija želi zemlje članice prisiliti da Sintijima i Romima osiguraju iste životne uvjete, šanse za obrazovanje i prava kao i ostalim građanima EU-a. Pritom se neće raditi samo o integraciji nego o inkluziji i ravnopravnom sudjelovanju Roma, kaže se u strateškom dokumentu Europske komisije.

Ravnopravno sudjelovanje, a ne asimilacija

To je zahtjev koji je izrekao i njemački zastupnik u Europskom parlamentu Romeo Franz u razgovoru za Deutsche Welle. „Nacionalne države se moraju boriti protiv anticiganizma kako bi funkcionirali planovi za inkluziju. Pojam integracije odbacujem jer integracija za svaku marginaliziranu manjinu zvuči kao asimilacija. A ovdje se radi o ravnopravnom sudjelovanju“, kaže Romeo Franz. Zastupnik Zelenih, koji je i sam Sint, podnio je Europskom parlamentu opsežan izvještaj o položaju ljudi Romani-podrijetla.

Anticiganizam je poseban oblik rasizma i nesnošljivosti prema strancima koji se još uvijek prihvaća u brojnim europskim društvima, kritizirala je povjerenica EU-a za ravnopravnost Helena Dalli, koja je u Bruxellesu predstavila novu inicijativu. Odbijanje Roma s kriminalizacijom i marginalizacijom ne smije se više tolerirati, kaže ona. Navodi da se 52 posto Francuza osjeća krajnje neugodno ako su im susjedi Romi. To je pokazala jedna studija europske Agencije za temeljna prava.

Akcijski planovi bi trebali pomoći

Države članice EU-a trebale bi se obvezati da će u roku od godinu dana predstaviti vlastite akcijske planove koje će Europska komisija provjeravati svake dvije godine, najavila je Helena Dalli. Ovaj novi desetogodišnji plan morao bi biti puno obvezatniji nego stari, kaže ona. „Za dosadašnju diskriminaciju nema isprike“, kaže Dalli obraćajući se članicama EU-a.

Kao negativni primjeri navedeni su Češka, Mađarska i Slovačka gdje se u školama romsku djecu podučava odvojeno od ostalih. Kvaliteta te nastave je lošija nego u regularnim školama. Segregacija ili rasno odvajanje ne može se tolerirati, poručuje Europska komisija. Europska komisija je protiv spomenutih država nastojala pokrenuti postupke zbog kršenja ugovora EU-a, ali zasad bez velikog uspjeha.

I u Rumunjskoj i u Bugarskoj Romi se žale na diskriminaciju. Europska povjerenica Vera Jourova pozdravila je činjenicu da se i zemlje kandidati za pristup Europskoj uniji na zapadnom Balkanu žele priključiti novoj strategiji. Istina, šest milijuna ljudi Romani-podrijetla živi u državama članicama Europske unije, ali još šest milijuna ih živi u Europi izvan Europske unije. Oko 45 posto pripadnika te etničke manjine naveli su prema jednoj studiji europske Agencije za temeljna prava da su 2018. u trgovinama, restoranima ili na radnom mjestu otvoreno diskriminirani.

Četiri petine romske djece ugroženo je siromaštvom. Nezaposlenost mladih iznosi 62 posto u usporedbi s 10 posto kod ostalih europskih mladih. Nedostatak obrazovanja je veliki problem kod nastojanja za poboljšanje životnih uvjeta, kritizirala je Europska komisija.  

"Zadaća za generacije"

Povjerenica EU-a Vera Jourova izvijestila je da je prilikom posjeta romskim selima bila pogođena jer brojni ljudi tamo nisu imali ni pitku vodu ni adekvatne zahode. „Ovdje govorimo o poslu koji će trajati generacijama. Ali mi moramo započeti. Jer, ako dalje budemo anticiganizam tabuizirali i ignorirali, kako se to u Europi događa već stoljećima, nećemo imati poboljšanja stanja na tom području nego ćemo imati deklarativna nastojanja i male uspjehe“, kaže zastupnik u Europskom parlamentu Romeo Franz u razgovoru za DW.

On zahtijeva da se države članice EU-a zakonski obvežu na provedbu strategije. Tako daleko nisu išle dvije povjerenice EU-a. I u idućih deset godina to će ovisiti o dobroj volji članica EU-a. Osim toga u strategiji za Rome bit će utvrđeni samo „minimalni ciljevi“. A ako države članice EU-a ni njih ne ostvare nisu predviđene nikakve sankcije.