G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju

EU: Nove sankcije protiv Rusije

Činjenica da Vladimir Putin neće doći na Bali, u Europskoj uniji se, kako je rekao jedan službenik, tumači kao jasan znak da skupina G20 nije „ugodno okruženje“ za ruskog predsjednika. Njegovom zastupniku na samitu G20, ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu, Europljani su već jasno pokazali koliko odlučno osuđuju rat u Ukrajini. EU je Kijevu obećao pomoć – sve dok to bude potrebno. Unija je usvojila već osam paketa sankcija protiv Moskve, između ostaloga i zabranu uvoza ruskog ugljena i (s nekim iznimkama) ruske nafte.

Na samitu skupine G20 Europljani bi mogli, s SAD-om i Velikom Britanijom, pokušati pridobiti i druge zemlje da podrže njihov kurs. Države poput Indije, Južnoafričke Republike i prije svih Kine ne slijede taj kurs. Iz Bruxellesa su se mogli čuti zahtjevi da Peking iskoristi svoj utjecaj na Rusiju i predsjednika Putina. Europljani se osim toga nadaju da bi se na Baliju brojne zemlje mogle obvezati da neće koristiti atomsko oružje.

Rusija: „Politizacija" samita G20

Moskva ne očekuje puno od samita na Baliju. I razlog za to nisu ni domaćini, a ni dnevni red, već prije svega veliki politički konkurent – a to je Zapad. Misli se naravno na Europu, a prije svega na SAD, odakle se već i prije početka samita pokušalo „politizirati“ susret na Baliju, žali se Moskva. I dodaje kako je cilj skupa prije svega pronaći način kako da se Rusiju izolira.

Šef diplomacije Sergej Lavrov će na licu mjestu naravno pružati otpor, a on zastupa ruskog predsjednika jer je, kako kaže glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov, Vladimir Putin kod kuće prijeko potreban.  Moskva je i prije samita tražila saveznike, s ciljem da se ograniči utjecaj Zapada prije svega u sektoru privrede i financijskih sustava. Iz moskovskog ugla je jasno tko je kriv za poremećaje u opskrbnim lancima, tko je odgovoran za destabilizaciju tržištu sirovina i tko tjera cijene u nebesa – to je, kako se tvrdi, upravo Zapad sa svojim trgovinskim blokadama i sankcijama. Rusija zato želi pokrenuti cijeli niz inicijativa kako bi sustave plaćanja, opskrbne i dostavne rute stabilizirala i učinila sigurnijima i neovisnijima o režimu sankcija. I naravno da tu Moskva vodi računa (i) o svojim interesima, jer su u fokusu posebice sirovine poput nafte, plina, žitarica ili gnojiva.

Njemačka: Odlučnost iz Elmaua

Što Njemačka želi na samitu G20? U tom se kontekstu isplati pogledati malo unatrag. Zajedno i odlučno za Ukrajinu, protiv gladi u svijetu i za zaštitu klime, to su bile ključne poruke kancelara Olafa Scholza nakon samita G7 u dvorcu Elmau, kada su njemački domaćini u Bavarskoj okupili predstavnike gospodarski najjačih demokracija svijeta.  Ti signali bi, po mišljenju njemačke savezne vlade, trebali biti odaslani i sa samita G20.

Scholz je neke članice kluba G20 tada pozvao u Elmau, na primjer Indoneziju, Senegal i Argentinu, kako bi ih uspio pridobiti za svoje pozicije. No, usprkos svemu tome, samit G20 sigurno neće proteći u znaku harmonije. To zna i Berlin. S obzirom na to da Putin ipak neće doći, velike gospodarske nacije svijeta nisu baš jedinstvene oko toga kako se treba boriti protiv gladi, a ni oko toga kako dalje s Ukrajinom. Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock doduše očekuje jasan znak međunarodne odlučnosti protiv ruskog rata. Hoće li se tome priključiti Kina, Saudijska Arabija ili Turska? To je više nego upitno. Zato se u vladinim krugovima u Berlinu na samitu G20 ni ne očekuje tako jasna osuda Rusije kao na samitu G7 u Elmauu. 

SAD: Vodeća nacija svijeta na testu

„Amerika je opet tu“ – to je bila poruka Joea Bidena na njegovom prvom G20 samitu na dužnosti američkog predsjednika prije dvije godine. A poruka sad glasi: Amerika je i dalje tu, Amerika je stabilan partner s funkcionalnom demokracijom. Osokoljen iznenađujuće dobrim rezultatima njegove Demokratske stranke na međuizborima, Biden na samitu G20 želi naglasiti ulogu SAD-a kao vodeće svjetske velesile.  

Najveći izazov je Bidena očekivao zapravo i prije samita na Baliju: njegov susret s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Odnosi dviju zemalja već desetljećima nisu bili tako loši kao u ovom trenutku. Peking je prekinuo komunikaciju na raznim kanalima nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu u kolovozu. Bidenov cilj je motivirati Kineze da dvije strane opet i redovito – razgovaraju. Trebale bi se definirati i „crvene linije“ – teme koje su kritične za drugi stranu. A Tajvan je jedna od njih. SAD i saveznici strahuju od toga da bi Kina, koja smatra da joj Tajvan pripada, a otok je de facto autonoman, mogla vojno zauzeti Tajvan. Washington se osim toga nada da će se Kina jasnije distancirati od Rusije po pitanju rata u Ukrajini.

Što se tiče samog samit G20, jedan od ciljeva SAD-a je izolacija Moskve. Bidenova vlada će od brojnih zemalja zatražiti da se jasno pozicioniraju protiv napadačkog rata. A to će ujedno biti i test američke vodeće uloge u klubu G20 na samitu na Baliju.

Kina: Nesuglasice s SAD-om

Kina Tajvan smatra vlastitim teritorijem, a SAD se smatra svojevrsnim zaštitnikom demokratski uređenog otoka. Amerikanci upozoravaju Kinu na posljedice moguće vojne akcije na Tajvanu. A osim rata u Ukrajini (koji Kina ne osuđuje), odnose Pekinga i Washingtona opterećuju i prigovori po pitanju špijunaže, gospodarska sporna pitanja i kršenje ljudskih prava u Kini – između ostaloga u pokrajini Xinjiang. Američka vlada govori o zločinima protiv čovječnosti i genocidu. A Kina o lažima – i upozorava SAD da se ne miješa u unutarnja kineska pitanja.

Promatrači ne očekuju (pre)veliko približavanje između SAD-a i Kine na samitu na Baliju. Većina je mišljenja da je dobar znak već i sama činjenica da su Xi Jinping i Joe Biden osobno razgovarali na bilateralnom susretu. Kineski predsjednik naime zbog stroge politike u borbi protiv koronavirusa (Zero-Covid-politika) skoro tri godine nije napustio svoju zemlju, a samo je rijetko primao goste u Kini.

A. Corall, C. Nagel, B. Kostolnik, J. Kastein, B. Eyssel (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu