G7: konačno opet za istim stolom

Trodnevni sastanak ministara vanjskih poslova sedam gospodarski najjačih demokratskih zemalja svijeta (G7) započeo je u ponedjeljak (3.5.) večerom, ali s odstojanjem za prilično velikim stolom. Treba se pažljivo pridržavati korona-pravila zemlje domaćina Velike Britanije.

Svi sudionici, njihovi suradnici i zaposlenici britanskog Ministarstva vanjskih poslova svakodnevno će se testirati na koronavirus. Tijekom zasjedanja, pregrade od pleksiglasa razdvajat će delegacije iz SAD-a, Kanade, Japana, Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije, ograničene na mali broj članova.

Osobni sastanak neophodan je unatoč ograničenjima putovanja koja vrijede za obične građanke i građane, rekao je domaćin, britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab. "Ono što se može raditi u Zoomu ima svojih ograničenja", rekao je Raab, misleći na online konferencijsku platformu na kojoj se zbog pandemije više od godinu dana održavaju sastanci G7.

Ponovno oživljavanje G7

Ministri i diplomati žele ponovo imati mogućnost za neformalne razgovore, razgovarati o problemima u neposrednom dijalogu na čuvenim "marginama" konferencije, u hodniku ili na bilateralnim sastancima. Kako se ministri vanjskih poslova G7 sastaju samo jednom godišnje, sastanak u Londonu je prvi od 2019.

Tada su se sastali u francuskom odmaralištu Dinard. Za većinu sudionika to je ionako premijera, jer su od sadašnjih sudionika ondje bili samo francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Ostalih pet šefova diplomacije su novi članove te posade.

Prošle godine je G7 pod američkim predsjedavanjem u suštini bio potpuni neuspjeh, jer je tadašnji američki predsjednik Donald Trump međunarodnu suradnju u ovoj skupini smatrao suvišnom. On je G7 paralizirao svojim prijedlogom za ponovno uključenje Rusije, koja je, nakon aneksije Krima 2014. godine, isključena iz ovog kluba. Kako nitko nije želio slijediti njegov prijateljski kurs prema Rusiji, Trump je jednostavno otkazao uobičajeni samit.

Britanci žele igrati globalnu ulogu

47. samit u Carbis Bayu u grofoviji Cornwall definitivno bi se trebao održati ove godine. Britanski premijer Boris Johnson želi iskoristiti svoje predsjedavanje G7 kako bi Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon napuštanja Europske unije, predstavio kao "globalnu Britaniju", kao igrača na svjetskoj sceni. Johnson je zbog toga na sastanak skupine G7 kao goste pozvao Južnu Afriku, Indiju i Australiju.

Sve je usmjereno pronalaženju jedinstvenog, globalnog odgovora najvećih demokracija na zdravstvene izazove pandemije, rekao je britanski ministar zdravstva Matt Hancock. "Bio sam vrlo razočaran što se kliničke studije o efikasnosti cjepiva međusobno ne priznaju. Potrebna nam je veća transparentnost", rekao je Hancock. Konačno, podaci se mogu prekogranično koristiti ako je bolja koordinacija, rekao je on.

Kina u fokusu

Premijer Boris Johnson želi pak postići više od napretka u zdravstvenoj politici, špekuliraju indijski mediji. On razmišlja o proširenju G7 u G10, grupu 10 najvažnijih demokratskih zemalja u kojoj bi, osim uobičajenih G7, trebale biti Australija, Južna Koreja i Indija. Francuski i talijanski diplomati su se uoči ovog sastanka izjasnili protiv takvih ambicija. Oni su zatražili jamstva da se G7 neće pretvoriti u veliku "antikinesku koaliciju".

Odnosi s Kinom vjerojatno će biti najvažnija tema ministara vanjskih poslova u Londonu. Novi šef američke diplomacije Antony Blinken želi se jasno pozabaviti konkurencijom i razgraničenjem od trgovinskog partnera i političkog rivala Kine.

"Posljednjih godina smo vidjeli da je Kina represivnija kod kuće i agresivnije nastupa u inozemstvu. To je činjenica", rekao je Blinken za medijsku kuću CBS. Vojni sukob, kako je istakao, nije u interesu Kine ili SAD-a. Svaki korak u tom smjeru se mora izbjeći, istakao je i pojasnio da se ne radi o "prigušivanju" Kine, već o provođenju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.

Britanski domaćin sastanka ministara vanjskih poslova Dominic Raab na dnevni red je stavio cijeli niz tema kako bi omogućio "zajedničko djelovanje vodećih demokracija". Pored pristupa cjepivima protiv korone, trebalo bi se razgovarati o obrazovnim ciljevima za djevojčice širom svijeta, strogim ciljevima financiranja zaštite klime i novim mjerama za smanjenje gladi i nestašice hrane.

Osim toga, Raab želi dogovoriti "mehanizam" pomoću kojeg države članice G7 mogu ući u trag ruskoj propagandi i dezinformacijama te djelovati protiv njih. Velika Britanija za to želi povećati budžet BBC-eve službe za inozemstvo.

Međutim, britanska vlada je zbog financijskog opterećenja korona-krize, smanjila svoj proračun za razvojnu pomoć. To je dovelo do žestokih kritika oporbe u kojima je rečeno da se na taj način Ujedinjeno Kraljevstvo doima „nevjerodostojnim" globalnim igračem.

Britanski „respekt" prima EU

John Kirton, stručnjak za G7 sa Sveučilišta u Torontu, potvrđuje dobar početak britanskog predsjedavanja G7. "Već je prvi virtualni samit koji se održao u veljači pokazao da šefovi država i vlada cijene G7 forum", napisao je Kirton u jednoj analizi.

Povratak nove američke administracije međunarodnoj suradnji pri tome je bio nesumnjivo presudan. Ovaj znanstvenik očekuje ove godine konkretne rezultate u borbi protiv pandemije, gospodarskoj obnovi i zaštiti klime.

Na sastanku će biti i europski povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell, koji u statusu promatrača zastupa EU za stolom moćnih. Britanska vlada Borrella nije spomenula kao sudionika u pripremnim brifinzima, izvještava britanski list Guardian i sumnja u još jedno diplomatsko prepucavanje između bivše članice Velike Britanije i središnjice EU-a.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab radije bi zakopao diplomatsku ratnu sjekiru. On je nagovijestio da bi veleposlanik EU-a u Londonu mogao dobiti isti status kao i svi ostali veleposlanici. Ovaj status mu je oduzet nakon Brexita.

Prije sastanka na vrhu G7 Raab je izjavio: "Prema našim partnerima iz EU-a ćemo se odnositi s poštovanjem koje opravdano zaslužuju. Radujemo se da sagu o Brexitu ostavimo iza sebe."

Prema pisanju Guardiana, diplomatski pritisak iz Washingtona odgovoran je za ovu promjenu mišljenja. SAD-u je EU potreban da bi G7 zauzeo zajednički stav prema Kini. Sitne prepirke između Londona i Bruxellesa oko statusa jednog veleposlanika ne uklapaju se u tu sliku.