„Globalna čekaonica“ na granici Hrvatske i BiH
1. travnja 2019
U Unsko-sanskom kantonu (USK) proteklih nekoliko dana nisu zabilježeni veći incidenti koji bi se mogli dovesti u vezu s migrantima kojih na ovom području ima između 3.000 i 4.000. Bihaćka policija nije mogla potvrditi navode o kretanju grupe od oko 400 migranata prema granici s Hrvatskom. Glasnogovornik Uprave policije Bihać Ale Šiljdedić kaže da bi grupe od više stotina ljudi svakako bile primijećene. „Ima kretanja pojedinaca i manjih grupa, ali policija nije evidentirala veće skupine migranata niti je o tome dobila bilo kakve prijave ili relevantne informacije", kaže Šiljdedić za Deutsche Welle.
Slične izjave dobili smo i iz Terenskog ureda Granične policije Izačić kod Bihaća. „Tako velike grupe nije bilo proteklih dana. Povremeno ima manjih grupa migranata, njih oko 10 do 20, koje pokušavaju doći do granice, ali mi ih u skladu sa zakonom vraćamo“, kaže zapovjednik Ureda GP Izačić Arman Midžić.
Njemački fotograf York Wegerhoff, koji se trenutno nalazi u Bihaću, kaže za DW da je vidio skupine migranata, njih ukupno oko 400, koji se kreću iz Bihaća „u brda preko kojih, po svemu sudeći, planiraju doći do hrvatske granice“. Wegerhoff kaže da je razgovarao s migrantima koji preko Hrvatske i Slovenije žele otići u Italiju i da mu je jedan Alžirac ispričao kako mu je hrvatska policija navodno oduzela mobitel i novac, uništila putovnicu i pretukla ga. Sada je, kako tvrdi, ponovo u Bihaću, bez dokumenata. Sličnih tvrdnji od strane migranata je bilo i ranije, Hrvatska policija na njih u pravilu odgovara standardnom formulacijom kako „postupa po važećim zakonima".
Nezakonita vraćanja migranata?
U Hrvatskoj ovog vikenda nije bilo službenih izvještaja o pokretima većih grupa migranata u blizini granice, a takvih saznanja nemaju ni organizacije koje u ovoj zemlji brinu migrantskoj populaciji. Tajana Tadić, programska menadžerica organizacije „Are You Syrious?" za Deutsche Welle kaže da njezino udruženje trenutno nema informacija o većim pokretima izbjeglica i migranata iz Bihaća prema Hrvatskoj.
„No, ne bi nas čudilo da se to događa, jer su uvjeti u kampovima u kojima se nalaze zaista neprimjereni. I s dolaskom toplijeg vremena možemo očekivati da će sve više ljudi pokušati prijeći granicu“, kaže Tajana Tadić. Ona napominje da će migranti koji ilegalno pređu granicu najvjerojatnije biti vraćeni u BiH. „Često puta se to ne događa prema readmisijskim sporazumima, nego van svih procedura. To su nezakonita vraćanja o kojima već dugo upozoravamo i o kojima sad već Amnesty International i Europska komisija raspravljaju“, kaže Tajana Tadić. Policija RH do sada je te navode demantirala.
Bihać je u strahu „jer države jednostavno nema"
Sveučilišni profesor i aktivist iz Bihaća Irfan Hošić u nedjelju (31.3.) nije imao saznanja o većim grupama migranata koji se kreću ka Hrvatskoj iako je, napominje, takvih slučajeva bilo ranije. „Bihać je ionako postao zona okupljanja 'velikih grupa' migranata i kao najzapadnije mjesto u BiH na putu prema Sloveniji i Italiji, ovaj se grad pretvorio novi Calais, gradić na sjeveru Francuske na migrantskoj ruti ka Doveru u Velikoj Britaniji“, kaže profesor Hošić.
On ističe da je grad na Uni postao „globalna čekaonica“ u kojoj trenutno boravi više tisuća ljudi koji se nastoje domoći Zapadne Europe. „I dok Hrvatska granična policija vraća veliki dio 'ulovljenih' migranata nazad u Bosnu, naše vlasti nisu u stanju da se suoče s ovim izazovima. Građani Bihaća su u velikom strahu jer nemaju povjerenje u državne institucije, jer države naprosto nema“, upozorava Hošić.
Nužna je međudržavna suradnja
Za razliku od BiH, Hrvatska se na razne načine priprema za nove migrantske izazove. Jedan od njih je pojačan nadzor granica sa susjednim zemljama, posebno sa BiH odakle se i očekuje priliv migranata, kaže politički analitičar Pejo Gašparević. „Očekivanja Hrvatske od ovogodišnje turističke sezone su ambiciozna te će se učinci eventualne nove migrantske krize svesti na najmanju moguću mjeru. No, iskustvo je pokazalo kako se nijedna zemlja ne može sama oduprijeti većim valovima migranata pa je nužna međudržavna suradnja", kaže naš sugovornik.
Suradnja BiH i Hrvatske bila bi u obostranom interesu. „Hrvatska kao članica euroatlantskih integracija provodi sigurnosne standarde Europske unije i NATO-a, dok je za BiH kao pretendenta za članstvo u EU i NATO to prilika da se afirmira kao pouzdan sigurnosni partner tih asocijacija“, pojašnjava Gašparević. Vlasti u BiH strahuju da bi se ova zemlja tijekom proljeća i ljeta 2019. godine mogla suočiti s novom migrantskom krizom. Ministar sigurnosti Dragan Mektić nedavno je izjavio da je u Grčkoj oko 70.000 migranata koji se kreću prema EU i da bi se veći broj njih mogao odlučiti upravo za zapadno-balkansku rutu.
*Napomena redakcije: Ovaj tekst smo objavili u ponedjeljak prijepodne. Naknadno je aktualiziran (u popodnevnim satima) nakon što smo dobili i izjave Policije BiH o stanju na terenu.