Godinu dana nakon razotkrića neonacističkih terorista - puno pitanja, malo odgovora

4. studenog 2011. je u Eisenachu izvršena pljačka jedne banke. Pljačkaši su sa svojim plijenom od 70.000 eura pobjegli na biciklima. Preko svjedoka je policija došla do korisnih informacija. Već dva sata nakon incidenta policijski službenici se na tragu kriminalaca približavaju autokamperu koji ubrzo obavija plamen. U ostacima izgorjelog vozila policija otkriva leševe dvojice muškaraca koji su počinili samoubojstvo. Radi se o dvojici neonacista koji su u 1990-ima otišli u ilegalu - Uweu Mundlosu i Uweu Böhnhardtu.

U tom trenutku nitko još ne sluti razmjere ovog zagonetnog slučaja. Prilikom istrage policajci nalaze više komada oružja, između ostalog i pištolj kojim je u travnju 2007. godine u Heilbronnu ubijena policajka Michele Kiesewetter. Cijela stvar postaje još misterioznija kada istoga dana, u poslijepodnevnim satima, nakon eksplozije izgori kuća u Zwickauu u kojoj su dvojica pljačkaša živjela sa ženom po imenu Beate Zschäpe.

Ključni dokaz

U ruševinama kuće istražitelji nalaze jedan video u kojemu se njegovi autori hvale ubojstvima počinjenima od rujna 2000. Njihove žrtve su, pored policajke iz Heilbronna, devet muškaraca s migracijskom pozadinom. Taj neukusni video je ključ razotkrivanja serije ubojstva koja je policiju već dugo dovodio do očaja. Odjednom postaje jasno da iza ubojstava osam malih poduzetnika turskog porijekla i jednog Grka vjerojatno stoji teroristički trojac koji sam sebe zove "Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU).

Motiv tih zločina je, dakle, mržnja prema strancima, zločinački rasizam. Prije tih spoznaja su istražitelji bili prilično uvjereni da se radi o osvetničkim obračunima u mafijaškom miljeu kojim dominiraju turski migranti. To uvjerenje se zrcalilo i u medijskom izvještavanju o seriji zločina - neukusno se govorilo o "Döner-ubojstvima" ("kebab-ubojstvima"). U kojem smjeru je policija tragala, pokazuje i ime specijalnog istražiteljskog tima - "Bospor".

Ostavka šefa tajne službe

Jedanaest godina nakon prvog ubojstva NSU-a šokirana javnost saznaje da je neonacistički trojac putovao po zemlji, pljačkao banke i likvidirao najmanje 10 ljudi. Šok je utoliko veći što su zločini možda mogli biti spriječeni. Njemačka nacionalna tajna služba, Ured za zaštitu ustavnog poretka, je, naime, poznavao počinitelje ovih zločina još od 1990-ih i unatoč intenzivnom promatranju im izgubio trag. Već mjesecima se više državnih i pokrajinskih parlamentarnih istražnih odbora bavi rasvjetljenjem grešaka i propusta sigurnosnih službi. Dugogodišnji predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) Heinz Fromm je podnio ostavku. Povod je bila akcija uništavanja važnih dokumenata za koju on navodno nije znao.

Kancelarka Merkel je obećala obiteljima žrtava potpuno rasvjetljenje okolnosti zločina. Ona osjeća sram i tugu, rekla je pod dojmom nepojmljivih zločina. Na središnjoj komemoraciji 23. veljače u Berlinu izjavila je kako činjenica da su ubojice godinama bile tražene u krugovima obitelji žrtava "izaziva tjeskobu". "Zato Vas molim za oprost", obratila se Merkel rodbini žrtava. U međuvremenu se po nalogu vlade bivša berlinska povjerenica za strance Barbara John brine za obitelj žrtava. Pored psihološke podrške, ona koordinira i materijalnu pomoć poput mirovine žrtava.

Jačanje rasizma?

Nedavno se Barbara John zajedno s predsjednikom turske zajednice u Njemačkoj, Kenanom Kolatom, javno požalila zbog jačanja rasizma u Njemačkoj. Oboje nisu sigurni da su iz razotkrivanja terorističke ćelije NSU povučene prave konzekvence. Barbara John kritizira zatvoreni svijet sigurnosnih organa i tvrdi da je nužna prije svega promjena mentaliteta koji u njima vlada. Kolat pak ide još dalje i traži raspuštanje nacionalne tajne službe, Ureda za zaštitu ustavnog poretka, u obliku u kojem on sada postoji. "On ugrožava demokratski državni poredak", smatra Kolat.

Pravosudno se serija zločina nalazi još na početku procesa ravjetljavanja. Jedina još živuća glavna osumnjičenica Beate Zschäpe već skoro godinu dana sjedi u zatvoru. Ona se predala policiji četiri dana nakon razotrkivanja ćelije NSU, ali odbija dati iskaz. Očekuje se da će Državno odvjetništvo uskoro podignuti optužnicu.

Rasprava o zabrani NPD-a

Tijekom istrage okolnosti zločina NSU-a je pozornost ponovno usmjerena i na Nacionaldemokratsku stranku Njemačke (NPD). Tu stranku, koja ne skriva svoje desničarske stavove, mnogi poznavatelji ekstremističke scene smatraju političkom polugom desničarskog miljea spremnog na nasilje. Izvjesno je da su postojale veze između NPD-a i NSU-a. Stručnjaci se međutim spore oko pitanja jesu li one dovoljne da bi se NPD-u mogao dokazati "agresivno-borbeni" stav prema demokratskom državnom porektu. Još u ovoj godini ministri unutarnjih poslova na saveznoj i pokrajinskoj razini namjeravaju odlučiti o tome hoće li Saveznom ustavnom sudu biti predan drugi zahtjev za zabranu NPD-a. Već mjesecima nadležni organi prikupljaju dokazni materijal. Prvi pokušaj zabrane stranke koja je osnovana 1964. propao je prije osam godina zbog prevelikog broja "krtica" njemačke tajne službe na vodećim položajima NPD-a.

Rasvjetljavanje okolnosti zločina terorističke ćelije NSU će sigurno još dugo zaokupljati Njemačku. Rodbina žrtava nestrpljivo iščekuje prije svega skori početak procesa protiv Beate Zschäpe i drugih osumnjičenih. "Naša duboka želja za potpunim rasvjetljenjem će biti uslišena tek kada budu izrečene sudske presude", izjavio je za novine Kerim Simsek. Njegov otac Enver je bio prva žrtva desničarskih terorista iz Zwickaua. Taj cvjećar je ubijen 9. rujna 2000. u Nürnbergu.