Golemi „Trozubac“ NATO-a u Norveškoj

Još od raspada Sovjetskog Saveza, obrambeni savez NATO nije smatrao potrebnim upriličiti baš tako goleme vojne vježbe. Dosad najveća je bila održana 2002. u Poljskoj, ali ova je još veća: sudjeluje oko 50.000 tisuća vojnika iz 29 zemalja članica NATO-a s oko 10 tisuća vozila i čitavim nizom ratnih brodova i zrakoplova svih vrsta. Minutu nakon ponoći ovog četvrtka (25.10.) je zapovjedništvo vježbom preuzeo američki admiral James Gordon Foggo i počeo je prvi dio vježbe gdje treba utvrditi, jesu li snage NATO-a još uvijek sposobne da brzo stignu u neku od svojih članica koja ih je pozvala u pomoć jer je bila napadnuta.

Slomom socijalističkog carstva je atrofirala i sposobnost Saveza da u najkraćem roku preveze goleme snage preko Atlantika na moguće bojište u Europi. Sad je sve postalo još složenije: kako snage iz svih članica i u Europi dovesti u zemlju koja bi mogla biti napadnuta? U prethodnim vježbama je tu bilo apsurdnih situacija, sve do čekanja kolone tenkova na nekoj granici da se negdje nađe carinski službenik koji će ih pustiti. Utoliko je i naziv vježbe „Trident Juncture" (Spoj trozupca) dobrim dijelom i zadaća koju NATO još treba uvježbati.

„Zveckanje oružjem"?

Kao i obično na vojnim vježbama, tu se opet malo varalo: vojnici su počeli stizati u Norvešku još prije dva tjedna da bi bili spremni na napad „Snaga sjevera" koje će napasti „Snage juga". Sastav tih „neprijatelja" nije bez ironije: „Jug" će činiti snage na primjer Njemačke, Italije i Velike Britanije, a među "napadačima" su Amerikanci, Kanađani i sami Norvežani. Drugi dio vježbe je onda predviđen za protunapad „Juga" na „Snage sjevera" i u tom „sukobu" će se onda vidjeti i međusobna uvježbanost snaga članica NATO-a. I tu je u prethodnim vježbama bilo problema, ali se čini da su oni bili manji nego „pokrenuti" NATO da brzo i učinkovito odgovori na mogući napad.

Naravno da je i uoči ovih vojnih vježbi bilo upozorenja zbog takvog „zveckanja oružjem" pred vratima Rusije. I to osobito nakon što je američki predsjednik objavio prekid sporazuma o nuklearnom razoružanju sustava srednjeg dometa (Intermediate Range Nuclear Forces) kojeg su potpisali još Gorbačov i Reagan. Trump tvrdi da taj sporazum Rusija već krši. Zato na primjer glasnogovornik za pitanja obrane stranke Ljevice u Bundestagu Tobias Pflüger upozorava da to može samo još eskalirati situaciju u Europi u vremenima kad je potrebna „hrabra inicijativa u razoružanju i nadzoru naoružavanja", misli Pflüger. Utoliko on i njegova stranka traže od Njemačke da se čak potpuno povuče s ove vježbe.

Golem broj njemačkih vojnika

Njemačka ne samo da nema namjeru povući se, nego je baš na ovu vježbu poslala upravo nezapamćen broj vojnika i vojne opreme. S oko 10 tisuća vojnika čini drugu po veličini vojnu snagu u ovoj vježbi i takva nazočnost Bundeswehra nije slučajna: Njemačka od sljedeće godine preuzima zapovjedništvo Zajedničkim snagama veoma visoke spremnosti NATO-a (Very High Readiness Joint Task Force, VJTF) pa je to vježba i za budućeg njemačkog zapovjednika tih zajedničkih jedinica NATO-a, brigadnog generala Ullricha Spannutha.

Što se „zveckanja oružja" tiče, ove vježbe nipošto nisu zamišljene da to budu i one su planirane – i kao što je to uobičajeno, najavljene svima koje to zanima daleko prije početka ovih vježbi koje će trajati dva tjedna. Ali glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je uvjeren kako će ove vježbe „poslati jasnu poruku kako smo spremni svaku zemlju članicu obraniti protiv opasnosti svake vrste". Nigdje se doduše tu ne govori o Rusiji, ali članice poput Poljske i zemalja Baltika – a u ovoj vježbi sudjeluju i vojnici Švedske i Finske koje nisu članice - su zabrinute i zbog najave Kremlja o korjenitoj obnovi svojih oružanih snaga.

Ovaj put je i Bundeswehr spreman

Povrh toga, čak niti 50 tisuća vojnika NATO-a koji vježbaju u Norveškoj nisu najveće vojne vježbe ove godine: Rusija je ovog rujna izvela vježbu Vostok (Istok) sa snagama Mongolije i Kine na kojoj je navodno sudjelovalo 300.000 vojnika. U sjedištu NATO-a nisu baš sigurni da mogu vjerovati toj brojci, ali ipak priznaju kako su to bile „upravo goleme vojne vježbe".

Kada je riječ brojnim o njemačkim snagama na ovi vojnim vježbama, one su već i na prethodnima morale pokazati svoje slabosti: Bundeswehr je bio među prvima koji se našao na udaru mjera štednji i tek razmjerno nedavno je, barem po riječima ministrice von der Leyen, tome počeo dolaziti kraj. Ne samo jer američki predsjednik uvijek iznova upozorava Berlin kako mora izdvajati više za svoje oružane snage, nego je i Njemačkoj počelo postajati jasno kako „nećemo ukinuti i vatrogasce samo zato jer nigdje ne gori", kako kažu u njemačkom zapovjedništvu.

Tako je ovaj put i njemački zapovjednik, general Spannuth uvjeren kako „imamo sve što trebamo" na ovim vježbama i kako se neće sramotiti zbog opremljenosti svojih vojnika. 

aš(agencije)