Grci boluju zbog krize
11. listopada 201115 posto Grka manje posjetilo je liječnika 2009. nego 2007.godine, ističe studija koja je objavljena početkom tjedna u Lancetu, vodećem svjetskom zdravstvenom časopisu. Studija u kojoj je obrađeno 12.000 odgovora 2007.godine i 15.000 2009.godine, koristila je podatke i statistike Europske unije oko prihoda i uvjeta života, te je došla do zaključka da smanjenje posjeta liječniku nema svoje uzroke u nemogućnosti plaćanja već jednostavno u aspektima poput "smanjenje proračuna bolnica za čak 40 posto".
Sve manje plaćenog bolovanja…
Studija kritizira još neke propuste u zdravstvenom sustavu koji su vezani uz štednju, uključujući i nedostatak osoblja, povremeni nedostatak medicinske opreme, mita i korupcije među liječničkim osobljem kako bi se u pretrpanim bolnicama došlo preko reda. Broj ljudi koji je dobio plaćeno bolovanje smanjio se od 2007. do 2009.godine za 40 posto, a vjerojatni razlog je smanjenje proračuna ali i upozorenje da će stanje biti još gore. Očekuju se dodatna smanjenja korištenja plaćenog bolovanja kada mjere štednje u potpunosti stupe na snagu.
… sve više samoubojstava…
I dok Grci sve manje posjećuju liječnika, istovremeno je došlo do 14-postotnog porasta broja Grka koji kažu da je njihovo zdravlje "loše" ili "jako loše" u usporedbi s razdobljem između 2007. i 2000.godine. 2009.godine porastao je i broj samoubojstava za 17 posto u odnosu na 2007.godinu, a neslužbeni podaci za 2010.godinu govore o daljnjem porastu za 25 posto u odnosu na 2009.godinu. Ministar zdravstva izvjestio je o 40 posto porasta broja suicida u prvoj polovici 2011.godine u usporedbi s istim razdobljem u 2010.godini.
Studija se odnosi na vremensko razdoblje od 2007. do 2009.godine, a jedan od autora, Martin McKee, s londonske School of Hygiene and Tropical Medicine naveo je da su neke informacije pokrile teme za koje postoje podaci tek od 2009.godine. "Ako želite dobiti najnovije financijske podatke o jednoj zemlji, potrebno vam je 15 sekundi, a ako želite podatke o zdravstvenom stanju građana, potrebne su vam tri godine", upozorio je Martin McKee.
I dok Trojka koju čine predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a ulažu velike napore da dobiju precizne gospodarske podatke o stanju u Grčkoj, malo tko se brine o zdravstvenim podacima. "EU bi trebao trošiti i ulagati jedake napore u prikupljanje zdravstvenih podataka. Zdravlje građana je barem jednako važno kao i nacionalna ekonomija", upozoravaju liječnici. Autori studije imali su pristup informacijama kojima rapolažu medicinski instituti za istraživanja, zdravstvene prefekture, nevladine organizacije koje su predstavile epidemiološke podatke, podatke o posjetama bolnica kao i izvještaji o mentalnim zdravstvenim problemima te statusi ugorženih skupina građana.
… i porast zaraza HIV-om
Veliki porast zaraza HIV-om pojavio se krajem 2010.godine, a najnoviji podaci pokazuju da je broj novih zaraza porastao za 52 posto u 2011.godini u usporedbi sa 2010. Od toga su polovica zaraženih intravenozni korisnici droga. Korištenje heroina povećalo se za 20 posto u 2009.godine, odnosno sa 20.200 na 24.100 pojedinaca prema podacima iz grčkog Centra za dokumentaciju i motrenje droga. Zbog smanjenja proračuna u 2009. i 2010.godini zatvorena je u cijeloj Grčkoj oko trećina svih programa za ovisnike i ljude koji žive na ulici. Studija pokazuje i šokantne podatke kako su se pojedinci namjerno zarazili HIV-om kako bi dobili pristup pomoći od 700 eura mjesečno.
Autori studije nisu mogli zaključiti je li smanjenje uličnih timova ili ukupna kriza odgovorna za ovakvo stanje. "Nemoguće je dinijeti zaključak da je recimo, za jednu trećinu smanjenja odgovoran EU, za jedna trećinu odluka vlade i za jednu trećina sama gospodarska kriza. Međutim sva tri čimbenika igraju određenu ulogu", poručuju autori studije. "Sve u svemu, ukupna slika zdravstva u Grčkoj je zabrinjavajuća. Podsjeća nas da u nastojanjima smanjenja financijskog duga obični ljudi plaćaju veću cijenu, a to znači da gube pristup njezi i preventivnim uslugama, suočeni su s većim rizikom da se zaraze HIV-om i bolestima koje se prenose spolnim putem i u najgorem slučaju da izgube život ", zaključuju autori studije.
I Lisabonski ugovor poziva na zaštitu zdravlja građana
U odgovoru na studiju, Eurohealthnet, neprofitna mreža europskih regionalnih i nacionalnih agencija, pozvale su Bruxelles da poduzme veće napore u prikupljanju podataka u kojoj mjeri kriza i mjere štednje pogađaju zdravlje građana.
"EU bi trebao pomoći da građani Grčke prepoznaju činjenice i istinu", ističe Clive Needle, direktor Eurohealthneta i dodaje kako bi Unija trebala pokrenuti zdravstvene i ekonomske radne skupine koje bi pomogle nacionalnim vladama u prikupljanju dokaza za Trojku koja radi na ekonomskim promjenama".
Osim toga, Lisabonski ugovor poziva kako Europsku uniju tako i zemlje članice da zaštite zdravlje svojih građana u svim programima, neovisno o stanju gospodarstva.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Od. ured. : N. Kreizer