Humanitarni projekti koji čine nepravdu
25. travnja 2015Nasipi, elektrane i drugi razvojni projekti koje financira Svjetska banka doveli su do toga da 3,4 milijuna ljudi ostanu bez svoje kuće i posjeda. Istraživanja jedne međunarodne udruge novinara su pokazala da je egzistencija mnogih od ovih ljudi ugrožena.
Tako je u Nigeriji vlada protjerala stanovnike siromašne četvrti Badia East u Lagosu, najvećem gradu ove zemlje. Pred akciju raščišćavanja stanovnici nisu dobili nikakvo upozorenje vlade, niti su obeštećeni zbog toga što im je oduzet životni prostor na kojem su bili nastanjeni, rečeno je u izvještaju udruge novinara.
U Keniji je nekoliko tisuća ljudi izgubilo svoje nastambe zahvaljujući programu zaštite šuma, koji je financirala Svjetska banka. Ekipa od 50 novinara je i iz drugih siromašnih zemalja čula slične priče. Organizacije za ljudska prava odavno kritiziraju činjenicu da Svjetska banka nedovoljno ispituje posljedice koje njeni programi pomoći siromašnim zemljama imaju po lokalno stanovništvo.
"Ozbiljni propusti"
Razvojna banka je nakon internog ispitivanja priznala "ozbiljne nedostatke tijekom provedbe programa preseljenja". Predsjednik Svjetske banke Jim Jong Kim rekao je prošle sedmice na jednoj konferenciji za tisak u Washingtonu da su u toj oblasti nužna poboljšanja. "Trenutno provjeravamo naše sigurnosne mjere i odlučan sam u namjeri da nešto poduzmemo po tom pitanju i naučimo lekcije iz prošlosti", rekao je Kim. "Uradit ćemo sve što je u našoj moći kako bi zaštitili ljude i njihovu životnu sredinu."
"Ali to nije dovoljno", kaže Jessica Evans, aktivistica za ljudska prava iz organizacije Human Rights Watch (HRW). "Svjetska banka ne može samo obećavati kako više neće ponoviti slične greške. Odgovorni moraju identificirati i obeštetiti oštećene", kaže Jessica Evans u intervjuu za Deutsche Welle.
Premalo kontrole
Svjetska banka do sada nije mogla ustanoviti koliko je ljudi oštećeno njenim projektima, kaže Alessandra Masci iz organizacije za ljudska prava Amnesty International. "Oni ne ispituju informacije koje dobivaju od nadležnih ustanova zemalja s kojima surađuju", kaže ona. Jessica Evans iz Human Rights Watcha smatra da je Svjetska banka previše zainteresirana za ulaganje novaca u projekte a premalo ulaže u nadgledanje tih projekata.
"U slučaju protjerivanja lokalnog stanovništva iz njihovih nastambi u Nigeriji je Svjetska banka morala znati što će se dogoditi", kaže Ashfaq Khalfan, koji također radi za Amnesty International. "Ista stvar se već jednom desila u prošlosti, tijekom provedbe jednog drugog projekta kojeg je financirala Svjetska banka, dodaje Khalfan. "Bez obzira na to, ponovo je dodijeljen kredit a pritom je propušteno da se uzme jamstvo Vlade u Lagosu da se situacija s lokalnim stanovništvom neće ponoviti."
Sumnje ostaju
Njemačka, četvrti donator Svjetske banke na svijetu, traži od institucija da u svom radu poštuju prioritet koji imaju ljudska prava. "Njemačka mora surađivati s drugim vladama kako bi to provela", kaže Jesicca Evans iz Human Rights Watcha. U jednom izvješću iz siječnja ove godine Svjetska banka je priznala da je pogriješila. U međuvremenu je predočila plan reformi. "Mi se moramo poboljšati i mi ćemo se poboljšati", izjavio je jedan glasnogovornik Svjetske banke za DW. Aktivisti za ljudska prava međutim sumnjaju u to. Khalfan iz organizacije Amnesty International smatra da razlog za to treba tražiti u jednostavnoj činjenici da Svjetska banka privredni rast stavlja iznad ljudskih prava.