I Nijemci su Švicarci
15. veljače 201448% građana Njemačke bi podržalo ograničavanje broja stranaca koji dolaze u Njemačku, 46% bi bilo protiv toga. To je rezultat ispitivanja javnog mnijenja koje je proveo institut Infratest Dimap po nalogu Deutsche Wellea i koje je obuhvatilo oko tisuću građana iz svih dijelova ove zemlje. Ali to je i tema o kojoj mnogi razmišljaju, jer samo 3% upitanih nije imalo stav kada je riječ o broju stranaca u ovoj zemlji.
Još uvijek postoji značajna razlika između istoka i zapada Njemačke. Tako bi u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj referendum poput onog u Švicarskoj propao i tu bi 46% upitanih željelo ograničavanje useljavanja. Ali u bivšem DDR-u, makar tamo živi mnogo manje stranaca nego na zapadu zemlje, zagovornika useljavanja ima 56%.
Što desnije, to tijesnije
Ako se ispitanike upita kojoj političkoj stranci su naklonjeni, najviše sloge vlada među sljedbenicima malene stranke koja je ionako skeptična prema Europi, Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland). Doduše, ona na prošlim saveznim izborima sa 4,7% osvojenih glasova uopće nije niti ušla u Bundestag, ali ako je ispitanik bio sljedbenik ove stranke, njih 84% se izjasnilo za ograničavanje broja stranaca.
Na drugom mjestu dolaze pristaše kršćanskih demokrata i kod njih je ishod tijesan: 51% ih se izjasnilo za limit broja stranaca, 45% ih je protiv. Ispitanici koji podržavaju ostale stranke su većinom protiv nekakvih kvota za strance, a najmanje zagovornika ograničavanja je među glasačima stranke Zelenih: 29% ih je za, 69% protiv propisa kakav je na referendumu prihvaćen u Švicarskoj.
Povod ovog istraživanja bio referendum koji je održan u Švicarskoj. Tamo je švicarska Narodna stranka uspjela zabrinuti građane zbog "masovnog useljavanja" i na referendumu se 50,3 % glasača izrazilo za ograničenje broja useljenika u Švicarsku. Obzirom na obaveze koje Švicarska ima prema Europskoj uniji o slobodnom kretanju robe, ljudi i kapitala, švicarska vlada je najavila kako će do kraja lipnja predložiti propis koji bi udovoljavao želji većine građana. No pregovori s Bruxellesom bi mogli potrajati, a tamošnja vlada ima tri godine vremena da doista i provede odlučeno.
Makar bi, prema ishodu ovog ispitivanja javnog mnijenja, ishod referenduma u Njemačkoj bio veoma sličan onom u Švicarskoj, postoji i golema razlika. Naime, referendum u Njemačkoj se izuzetno rijetko provodi, jer čak i da građani iznesu svoje mišljenje, ono ne obavezuje zastupnike Bundestaga da doista i donesu takav propis.