Ischinger: U europskom interesu je da nam SAD čuva leđa

Govorkalo se da bi „veliko iznenađenje" koje je najavio Wolfgang Ischinger moglo biti sudjelovanje Josepha Bidena na „specijalnom izdanju" koje organizira Münchenska konferencija o sigurnosti. I glasine su bile točne.

Kako je potvrđeno, u petak popodne (19. veljače) će u online-konferenciju biti uključeni Biden, njemačka kancelarka Merkel i neke europske kolege, čelnici NATO-a i Ujedinjenih naroda te bitni igrači u globalnom zdravstvu i borbi protiv klimatskih promjena.

U pitanju je „specijalno" izdanje jer je sama konferencija odgođena za neke bolje dane ove godine, uz nadu da će se najmoćniji predstavnici politike, znanosti i industrije ipak moći  uživo vidjeti u Münchenu. U petak se održava samo trosatna online-konferencija, ali s bitnim gostima.

„U diplomaciji je, na duži rok, stvarno štetno odsustvo direktnog fizičkog kontakta", rekao je Ischinger za DW. Iskusni njemački diplomat, ranije veleposlanik u SAD-u i Velikoj Britaniji, predvodi konferenciju u Münchenu još od 2008. godine. Sam skup se održava svake veljače od 1963. godine.

Okruženi „vatrenim prstenom"

Društvo koje se obično okuplja u glavnom gradu Bavarske u protekle četiri godine bilo je zabrinuto istupima Donalda Trumpa. Prvenstveno njegovim kritikama na račun NATO-a i europskih partnera, te povlačenjem iz sporazuma s Iranom o korištenju nuklearne energije i onog s Rusijom o kontroli raketa srednjeg dometa.

„Na šokantan način smo iskusili da ne postoji trajno jamstvo da će nam SAD uvijek čuvati leđa", rekao je o tome Ischinger. „Inteligentni Europljani će si morati  postaviti pitanje: što ako za četiri godine bude ponovo izabran predsjednik koji ide stopama Donalda Trumpa?"

Kako je rekao: „Povjerenje je valuta u diplomaciji. U odsustvu povjerenja ne može se mnogo postići. I to je bio naš problem tijekom godina Trumpovog mandata".

Joseph Biden je veteran vanjske politike. U prvim najavama je istaknuo kako će raditi na obnovi povjerenja, ali i ovo: „Više ne postoji oštra linija između vanjske i unutarnje politike. Svaki pothvat izvana mora biti poduzet tako da vodimo računa o američkoj obitelji i radnom čovjeku."

U Europi su svjesni da automatskog povratka na vrijeme prije Trumpa neće biti. Zato Ischinger kaže da treba voditi računa o preko 74 milijuna američkih glasača koji su podržali Trumpa, a time i njegov suparnički odnos prema Europi. „Što možemo učiniti kako bi Amerikance uvjerili da je dobra ideja da prisno surađuju s Europom i da ju štite?", pita se Ischinger.

I odmah odgovara – Njemačka i EU moraju ozbiljnije i šire shvatiti svoju ulogu u svijetu. U to, prema ovom diplomatu, spada brže donošenje odluka u Bruxellesu, veća vojna spremnost, kao i podrška nuklearnoj politici NATO-a.

Ipak, pogotovo priča o obnovi nuklearnog arsenala i njegovom stacioniranju u Europi redovno izaziva glasne proteste u Njemačkoj. Takvi prosvjedi imaju iza sebe desetljetnu tradiciju. Stranka njemačkih Zelenih je, tako reći,  rođena iz antiratnih protesta, a danas je popularnija nego ikad.

„Nadam se da će vanjska politika biti dio izborne kampanje", kaže Ischinger, misleći na njemačke parlamentarne izbore u rujnu ove godine. „Prošli put to nije bila tema."

Diplomat kaže da se iz Berlina prečesto širi dojam da „živimo u raju" okruženi samo prijateljima. „To daje iluziju trajne sigurnosti", kaže Ischinger, podsjećajući na sve probleme koji ni geografski nisu daleko – od Ukrajine, preko Malija i Libije, sve do Sirije. „Okruženi smo vatrenim prstenom", upozorava Ischinger.

Plinovod razdora

U Njemačkoj postoje određena očekivanja od Bidena. Iako se retorički ograđuje od Trumpove politike, on je u nekim oblastima nastavlja, kao što je i Trump nastavio Obaminu politiku. Recimo, i Bidenova administracija oštro stoji nasuprot gospodarskoj ekspanziji Kine, zahtjeva obustavu gradnje plinova Sjeverni tok 2, i traži da sve članice NATO-a konačno izdvajaju najmanje dva posto BDP-a za vojsku.

„Kao prvo, Bidenu će poželjeti dobrodošlicu", kaže za DW James Bindenagel, bivši američki veleposlanik u Njemačkoj, o konferenciji u petak. „Ali ako su politike prema recimo Kini i Rusiji iste, samo uz promjenu u tonu, onda će u Njemačkoj ojačati narativ da Amerika nije pouzdani partner."

Bindenagel kaže da pandemija i klimatske promjene prirodno traže suradnju i povezuju zapadne zemlje s obje strane Atlantika, a da odnose remeti pitanje Alekseja Navaljnog kao i Sjevernog toka 2. To su posebno bolne teme za Berlin koji ih želi tretirati odvojeno.

Wolfgang Ischinger nije oduševljen gradnjom plinovoda, ali se protivi i američkim sankcijama protiv tvrtki koje grade. Kako je rekao, Njemačka se i tijekom Hladnog rata mogla osloniti na ruski plin i te veze ne treba prekidati.

Ovaj diplomat se osvrnuo i na ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o „strateškoj autonomiji" Europe od američkog vojnog zaleđa. Od toga je, prema Ischingerovom sudu, Europa udaljena „svjetlosnim godinama".

Građanima u Europi, kaže, treba pojasniti da ništa ovo ne radimo zbog Sjedinjenih Država. „Ne radimo zbog Donalda Trumpa ili Joea Bidena. Radimo to zbog nas. Moramo se pobrinuti za vlastitu sigurnost koliko god možemo."