Istok Europe ne želi primati izbjeglice

Mađarski premijer Viktor Orban i dalje ostaje perjanica država tzv. Višegradske skupine u borbi protiv zajedničkog europskog rješenja izbjegličke krize. Orban je, dva dana pred samit EU-a, u svom govoru na nacionalni praznik ponovo naglasio svoju poziciju u politici prema izbjeglicama. Kazao je da on ne bi prihvatio raspodjelu migranata iz Turske u zemlje EU-a. Njegov tvrdi stav u izbjegličkoj politici podržava u međuvremenu više od dvije trećine Mađara. Orban čak želi organizirati referendum i narodu prepustiti odluku o kvotama raspodjele izbjeglica u EU-u.

Slična stajališta imaju i druge istočnoeuropske zemlje, prije svih Češka i Slovačka. Austrijski stručnjak za jugoistočnu Europu Gerald Knaus u intervjuu za DW zato smatra da bi summit EU-a mogao doživjeti neuspjeh. Ovaj stručnjak iz Europske inicijative za stabilnost smatra da će se postići europsko rješenje s određenim ograničenjima. Prije svega je 'lobiranje' mađarskog premijera dovelo do toga da bi u međuvremenu mnoge zemlje mogle preuzeti njegovu politiku.

"Ako Orban i drugi koji stoje po strani i koji to žele sabotirati jer imaju drugačiju političku viziju budućnosti izbjegličkog prava, budućnosti Europe, onda se to mora imati na umu za budućnost i onda se ne smije gajiti nikakve iluzije o političkoj agendi koja iza toga stoji, ali to opet ne bi smjelo sprječavati druge da djeluju", kaže Knaus za DW.

Rumunjska neodlučna

Bruxelles se nada kompromisnom rješenju. Pojedine zemlje istočne Europe, kao Rumunjska i Bugarska, ne žele podržati Orbanov stav. Ali, one su u drukčijoj situaciji. Rumunjska nije privlačna za izbjeglice. Ona nije u šengenskoj zoni i životni standard je u prosjeku nizak. Rumunjska se osim toga ne nalazi na klasičnoj "balkanskoj ruti", tako da do sada nije bila privlačna kao tranzitna zemlja. A postoje i planovi za dodatno osiguravanje granica u slučaju da izbjeglice, zbog zatvaranja nekih granica na Balkanu, krenu alternativnim rutama, pa tako i preko Rumunjske.

Bugarska se, pak, kao tranzitna zemlja suočava s drugim problemima. Trenutno u zemlju dolazi 1.500 izbjeglica mjesečno, najviše iz Sirije, Iraka i Afganistana. Oni također većinom žele preko Srbije dalje u zapadnu Europu. Bugarska važi kao moguća nova ruta za izbjeglice, ali oni tamo nisu dobrodošli. U jednom arapskom "priručniku za izbjeglice" Bugarska je na prvom mjestu među zemljama u kojima tražitelji azila ne trebaju podnositi zahtjev. Mržnja prema strancima i islamofobija je u toj zemlji vrlo raširena, stoji u priručniku. Preko deset tisuća ljudi je 2013. i 2014. došlo u Bugarsku i većina njih je govorila kako su prema njima loše postupali, kako vlasti tako i narod.

Poljska ne želi izbjeglice

Poljska je još pod starom vladom bila jedina zemlja iz Višegradske skupine koja je u posljednjem trenutku odlučila ne držati se dogovora skupine. Slično kao i Rumunjska Poljska se u jesen 2015. obvezala da će po europskom ključu raspodjele primiti 7.500 izbjeglica. No, nova nacionalno-konzervativna vlada na tadašnje dogovore gleda kritički ali, bez obzira na odgovarajuću retoriku, želi se držati dogovora. Tako da bi do kraja ožujka ove godine u Poljsku trebalo stići prvih stotinu izbjeglica s Bliskog istoka, a svi oni će morati biti "pažljivo provjereni", najavila je premijerka Beata Szydlo. Treba spomenuti da se Poljska protivi odlukama na europskoj razini o dodatnom prijemu muslimanskih izbjeglica.

Javnost je i u Poljskoj podijeljena kada je riječ o izbjegličkom pitanju. Prema istraživanju javnog mnijenja, u studenom prošle godine 73 posto Poljaka je kazalo kako Poljska ne može sebi priuštiti prijem izbjeglica. No, u istom trenutku 53 posto je kazalo da bi se Poljska kao članica EU-a trebala držati europskih rješenja problema.

Svladavanje izbjegličke krize bitno će ovisiti o tomu hoće li se zemlje članice EU-a držati dogovora. Stručnjak za jugoistočnu Europu je stoga uvjeren da će se "ukoliko uspije deal s Turskom umiriti i ostatak Europe".