Izbori u HDZ-u: Nacionalni populisti potučeni do nogu

Na unutarstranačkim izborima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, tim Andreja Plenkovića do nogu je potukao protukandidate iz tima Mire Kovača. Ne samo da je Plenković osvojio 79 posto glasova za stranačkog šefa, već nitko iz Kovačeva tima nije uspio osvojiti zamjeničko ili potpredsjedničko mjesto. To je, smatraju mnogi, jasna poruka da je stranačkom članstvu prihvatljivija umjerena proeuropska politika od mađarskog modela koji je nudila izazivačka ekipa.

O svemu smo porazgovarali s nezavisnim politički analitičarem Davorom Gjenerom koji odbacuje tvrdnje svojih kolega da je za ovakav izborni rezultat zaslužna epidemija. Ona je, smatra, mogla utjecati na mali porast Plenkovićevog rejtinga u javnosti i stranci, no netočni su navodi da su se izbori mogli lako odgoditi. „HDZ ima neobičan sustav prema kojem se izborna konvencija održava svake četiri godine i sadašnji mandat Plenkoviću istječe 17. travnja. Njega bez izbora ne bi bilo moguće produljiti bez odluke Nacionalnog vijeća stranke, ali to ne bi bilo previše lege artis“, kaže za DW analitičar. Smatra i da su ovi izbori bili organizacijski zahtjevni zbog uvođenja modela „jedan član – jedan glas“ te da i zbog toga odgoda već organiziranog događaja ne bi bila zgodna.

Posebnost HDZ-a je to što unutarstranačke izbore organizira uoči parlamentarnih izbora, a ne u periodu šest mjeseci nakon njih, objašnjava naš sugovornik i dodaje da se nitko ozbiljan ne bi kandidirao za mjesto predsjednika i pri tome vjerovao da u roku nekoliko mjeseci može pripremiti stranku za izbore. Zato misli da je plan Kovačeve „Opcije za promjene“ bio zauzeti što više potpredsjedničkih i zamjeničko mjesto u stranci za njega osobno. S takvim omjerom snaga bi tolerirali Plenkovićev ostanak jer bi mu kod sastavljanja izbornih lista mogli ograničiti autonomiju.

Naivac na čelu pobunjenika

„Tako bi svojoj frakciji osigurali dominantne pozicije u budućem Saboru. Miro Kovač kao najmanje kompetentan i najnaivniji iz te skupine, isturen je na poziciju kandidata za predsjednika. On sam je možda pomišljao da to može postati, ali nitko od njegovih kolega to nije očekivao. Radi se o političaru koji nema neke relevantne kapacitete i nitko neće žaliti za time što je njegova karijera zapečaćena“, izgovara Gjenero. Ipak, iznenadilo ga je da je Tomo Medved, aktualni ministar branitelja i novi zamjenik predsjednika HDZ-a, tako nadmoćno pobijedio gradonačelnika Vukovara Ivana Penavu, ali i da je svo četvero kandidata za potpredsjednike iz tima Andreja Plenkovića izabrano na te pozicije.

„To nam govori da nisu bili u pravu oni koji su promatrali stranku izvana i mislili, na temelju nekih glasova iz stranke, da je u političkom smislu HDZ čudna mješavina njemačkih kršćanskih demokrata i tamošnje desne populističke Alternative za Njemačku. Očito je ta politička skupina, koja ne naliči europskim demokršćanima, već suvremenim desno-radikalnim populističkim strankama, manjinska. Plenković je, ipak, u svom mandatu uspio napraviti važnu stvar – političko tijelo HDZ-a je uspio povući s desnice u desni centar", analizira Gjenero.

Jao gubitnicima!

A kako to već biva, nakon izbora dogodila se očekivana čistka gubitnika. Miro Kovač više nije politički tajnik stranke, dok je Milijanu Brkiću oduzeta fotelja potpredsjednika Sabora. Očekivano, s obzirom da su više nego jasno pokazivali da se ne slažu s politikom koju vodi šef stranke, a koju većina članstva odobrava.

Sada je, kaže nam naš sugovornik, za Plenkovića najosjetljiviji problem vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave. „Većina u HDZ-u podržava Plenkovićevu politiku, a to je politika integracije političkog naroda. To je politika koja polako, ali definitivno napušta nacionalizam i prelazi na paradigmu konstitucionalnoga patriotizma. Ona inzistira na tome da pripadnici manjinskih zajednica, pa tako i srpske, budu integrirani u hrvatsku društvo i sudjeluju u vlasti. To je sve suprotno od onoga što Penava radi kao gradonačelnik“, navodi Gjenero. Ne otklanja mogućnost da Penava pristupi drugoj političkoj opciji koju u slavonskoj regiji okuplja bivši predsjednički kandidat Miroslav Škoro pa dodaje: „Ta stranka se povezuje sa strankama koje se nazivaju suverenističkima, a spadaju na desnu marginu parlamentarne arene, u nekoj mjeri čak i izvan ustavnog luka.“

„Ostaje samo Stier"

Naš sugovornik misli da su ovakvim teškim porazom zapečaćene političke karijere Mire Kovača i Milijana Brkića te da iz njihova jata budućnost u HDZ-u ima samo Davor Ivo Stier za kojega kaže da je „ozbiljan desni demokršćanski političar koji nijednim svojim nastupom nije dovodio u pitanje temeljne demokratske vrednote i temelje javnih politike svoje stranke".

„Zanimljivo je da je iz Kovačeve 'Opcije za promjene' preko lika Milijana Brkića bilo moguće nazrijeti i klasičnu vezu između desnih radikala u Europi i ruske politike. Već se dugo smatra da je Brkić jedan od najistaknutijih ljudi iz hrvatske politike, a koji je povezan s ruskom politikom. Njegov poraz i u tom smislu predstavlja određeno olakšanje“, analizira Gjenero. Upozorava da su u toj skupini i ljudi uz koje se veže problem korupcije te da bi izbori mogli biti i antikorupcijski iskorak za HDZ koji tradicionalno ima problem s korupcijom.

Zagreb ovisniji o Mostaru nego Mostar o Zagrebu

Plenkovićev izbor, smatra ovaj analitčar, neće bitno utjecati na stanje u Bosni i Hercegovini, budući da su u njoj počeli procesi koji nemaju veze s Hrvatskom: „Počelo je samoosvješćivanje nekih aktera na regionalnoj razini u Hercegovini koji počinju dovoditi u pitanje politiku Dragana Čovića i njegovo slijepo savezništvo s Miloradom Dodikom. Hrvatska već dugo nema nadzor nad politikom HDZ-a u BiH, jer HDZ u Hrvatskoj ovisi u većoj mjeri od HDZ-a BiH nego obrnuto." Valja reći da financijski neovisan HDZ BiH sestrinskoj stranci u Hrvatskoj osigurava manji bazen glasova na svim nacionalnim izborima, no oni, istini za volju, nisu do sada bili presudni.

Ostanak Plenkovića na čelu najveće hrvatske stranke jamči i očuvanje pozicije HDZ-a unutar EPP-a. HDZ, kaže naš sugovornik, vodi vrlo striktnu politiku zaštite granica EU, ali s druge strane želi sudjelovati u europskim humanitarnim operacijama. Tako je Zagreb najavio prihvat djece izbjeglica iz Grčke, sukladno svojim kapacitetima.

„Plenković vodi jednaku politiku kakvu u Njemačkoj vodi Merkel. S druge strane, krug oko Kovača je negdje između pozicija AFD-a i vladajućih stranaka u Poljskoj i Mađarskoj. S Kovačem na čelu HDZ-a EPP bi dobila još jednu spornu stranku članicu kojoj bi, prije ili kasnije, morala namijeniti mjesto u 'magarećoj klupi'. Sreća je što se pokazuje da vrijednosti većeg dijela članova HDZ-a nisu vrijednosti koje u javnosti zastupa Miro Kovač“, zaključuje Davor Gjenero.