Izvještaji o ljudskim pravima i manjak političke volje

Romi i Sinti su najveća manjina u Europi – i u najgorem su položaju. To potvrđuje i novi izvještaj koji sveobuhvatno dokumentira stanje romskih zajednica u Europi. Izvještaj je objavila Europska mreža romskih organizacija ERGO, a nedavno ga je predstavila švedska političarka Soraya Post. Istaknuta romska aktivistkinja od 2014. do 2019. godine je bila zastupnica u Europskom parlamentu. Članica je upravnog odmora mreže ERGO, koja okuplja romske organizacije iz preko trideset zemalja.

Aktualni ERGO-izvještaj, između ostalog, pokazuje da u sektoru zdravstvene zaštite Romi nemaju jednak tretman kao ostali građani. Tako 22 posto pripadnika romske zajednice ima kronične bolesti, a svaka četvrta osoba nije zdravstveno osigurana. Ti podaci dolaze iz nacionalnih studija i potvrđuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti u nekoliko zemalja EU-a.

Prema riječima Soraye Post, te brojke pokazuju da se situacija nije poboljšala nakon usvajanja novog okvira EU-a za političko sudjelovanje Roma, iz 2020. godine. Naprotiv, pandemija koronavirusa je još više pogoršala situaciju. Usprkos apelu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen prilikom predstavljanja strateškog okvira za Rome u EU-u: „Gdje je suština humanosti kada su Romi svakodnevno isključeni iz društva i potlačeni?“

Do kraja 2022. godine, zemlje članice EU-a trebaju podnijeti izvještaje o napretku koji su postigle u primjeni EU-okvira u području zdravstva, stanovanja, obrazovanja i političke uključenosti. S oko 12 milijuna ljudi, Sinti i Romi predstavljaju najveću manjinu u Europi.

Romi kao motor privrede na Balkanu?

Još početkom studenog, na skupu u Berlinu, koji su organizirali Institut Aspen i Društvo za jugoistočnu Europu, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Sonja Licht, ukazala je na potencijal Roma: „Romi su rastuća demografska i ekonomska sila u EU-u i na Balkanu. Oni su motor ekonomskog razvoja. Ako to zanemarimo, cijela regija će ostati periferija periferije.“

„Pojačavanje glasa Roma u kreiranju politike“ bila je jedna od glavnih tema događaja u čijem fokusu je bio zapadni Balkan. To što se tamo u kontekstu romskih zajednica vidi je pokazatelj funkcioniranja državnih sustava, smatra Elvis Memeti, odgovoran za brigu oko Roma u vladi Sjeverne Makedonije. „Jaz između Roma i ne-Roma kada je riječ o životnim uvjetima, nedostatku infrastrukture, obrazovanja i pristupa javnim dobrima se povećava. Ipak, postoji veliki potencijal za politički angažman i uključenost Roma."

O neravnoteži u sustavu govori i Adriatik Hasantari iz organizacije „Roma Active Albania“. Najteže su pogođeni najslabiji u društvu, kaže. Rasizam i anticiganizam su još uvijek usidreni u sustavu i snažno utječu na generacije – bez obzira na političku orijentaciju: „Zamislite dijete u uzrastu od pet godina koje je već nekoliko puta istjerano iz svog doma. „Kako ta osoba može izgraditi povjerenje u sustav", pita Hasantari.

Dakle, nije dovoljno samo da se Rome „čuje". Sudjelovanje u političkim procesima samo je prvi korak od mnogih koji su potrebni. „Stručnost iz romske zajednice političari bi trebali s periferije premjestiti u centar procesa političkog odlučivanja. Fokus treba biti na regionalnoj suradnji, kako bi se ostvarili najveći mogući utjecaji i održivost."

Međutim, sve je to utopija s obzirom na trenutnu situaciju Roma u regiji i EU-u. Na to ukazuje Dejan Marković iz Srpskog romskog foruma u Beogradu, na temelju podataka iz aktualnog izvještaja Agencije EU-a za ljudska prava (FRA). „Još uvijek više od pola romske populacije živi bez pristupa adekvatnom smještaju i vodi. Oko trećina djece pati od gladi. Razlog za nestabilnu situaciju Roma je nedostatak političke volje, nužne da bi se išta promijenilo. To je razlog zašto anticiganizam i dalje postoji", kaže Marković.

„Nema politike bez našeg sudjelovanja"

Aleksandra Bojadijeva iz Regionalnog savjeta za suradnju (RCC) ističe da su do sada suzbijani samo simptomi, ali ne i uzroci. „Krajnje je vrijeme da se umanje efekti anticiganizma, jer to korijen svih negativnih stvari koje su se Romima dogodile u prošlim stoljećima. Nije dovoljno reći da svi trebaju biti jednako tretirani, ako ne kreću svi s jednakih pozicija. Romima su potrebne jednake mogućnosti.“

I pored novog okvira EU-a za ravnopravnost, sudjelovanje i uključivanje Roma, to još nije realnost. Naprotiv. Rijetko tko je iz romske zajednice na političkim funkcijama ili u državnoj upravi – i pored jasnih smjernica političara. Zato je jedini način da se poveća kvaliteta političkih odluka taj da se Romi uključe u sve političke sektore. „Ništa ne bi trebalo dogovarati i odlučivati bez nas i zato mi Romi trebamo sudjelovati u svim procesima političkog odlučivanja."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu