Je li Angela Merkel bila u pravu?

Odakle dolaze svi ti ljudi? Je su li školovani? Hoće li naći posao ili stan? Ova, ali i brojna druga pitanja, bila su predmet žestokih diskusija u Njemačkoj tijekom 2015. kada je u ovu zemlju stizalo sve više i više izbjeglica.

I danas, pet godina kasnije se oko čuvene izjave njemačke kancelarke „Uspjet ćemo" („Wir schaffen das“) vode emocionalne debate. No, sada se ipak ne mora argumentirati strahovima i pretpostavkama, jer postoje konkretne brojke i činjenice vezane uz dolazak izbjeglica u Njemačku. 

Jasno je da je broj onih koji u ovoj zemlji podnose zahtjev za dodjelom azila od 2015. do danas znatno opao. Tada je oko milijun osoba podnijelo taj zahtjev. Većina ih je došla iz Sirije, Afganistana i Iraka. Dakle, iz zemalja u kojima rat i teror predstavljaju svakodnevnu (životnu) opasnost.

Trebaju li Njemačkoj izbjeglice?

Ali nisu svi podnositelji zahtjev na koncu i dobili pravo na azil. U vrijeme takozvane izbjegličke krize 2015. je broj pozitivnih odluka za dodjelu azila bio, doduše, vrlo visok. To se može pripisati činjenici da su brojne izbjeglice stizale iz ratom zahvaćenih zemalja, poput Sirije.  

Trebaju li Njemačkoj izbjeglice kako bi ta zemlja „pokrila“ nedostatak radne snage? Predstavljaju li možda izbjeglice prevelik teret za njemački socijalni sustav? I po tom pitanju je njemačka javnost podijeljena. Dok je Alternativa za Njemačku (AfD) prihvat izbjeglica, između ostalog, odbijala i zbog velikih troškova, druge stranke zastupljene u Bundestagu, kao i udruženja poslodavaca su tvrdili da je dolazak tih ljudi jako važan i za za tržište rada.  

Danas je jasno da je većini tih ljudi, koji su u Njemačkoj zatražili azil, najprije potrebno strukovno obrazovanje kako bi mogli uopće mogli dobiti posao. Ovisno od zemlje podrijetla, razlikuje se i razina njihovog obrazovanja.

Manjak stručnog obrazovanja

Nedostatak stručnog obrazovanja i neznanje njemačkog jezika glavni su razlozi zbog kojih brojni izbjeglice nisu postali aktivni zaposlenici na njemačkom tržištu rada. Dvije od tri osobe iz zemalja izvan Europske unije koje žive u Njemačkoj i nalaze se u radno-aktivnoj starosnoj dobi u ovom trenutku ipak imaju radno mjesto. Prosjek je doduše niži nego što je iznosio kod izbjeglica koje su u Njemačku stigle prije 2015. Po pitanju integracije izbjeglica Njemačku očekuje još puno posla.

Nešto bolja je situacija kad se radi o smještaju. Mnogi došljaci koji su još 2016. bili smješteni u prihvatnim centrima su u međuvremenu uspjeli naći stanove. I svejedno radi li se o zapošljavanju, stanovanju ili kriminalitetu, Njemačka je i pet godina nakon čuvene kancelarkine izjave „Uspjet ćemo" podijeljena po pitanju izbjeglica. Osjetno je u međuvremenu porastao broj njemačkih građana koji se protive daljnjem prihvati izbjeglica.

Danas je, kako pokazuju istraživanja, samo 11 posto Nijemaca za to da se Savezna Republika primi još više izbjeglica - više nego ranije. Porast skepse je vrlo vidljiv i kada se među građanima provodi anketa o podršci izbjegličkoj politici Angele Merkel. Većina javnosti (doduše tijesna većina) tu politiku odbacuje. I brojni građani koji su ono čuveno „Uspjet ćemo" tada smatrali ispravnim, nisu više u to uvjereni.

Mješovita bilanca

I dok brojni statistički pokazatelji svjedoče o uglavnom pozitivnom trendu, povjerenje u točnost izjave „Uspjet ćemo" Angele Merkel se pet godina nakon izbjegličke krize smanjilo. To je i plod mješovite bilance kancelarkine izbjegličke politike.