Kako dalje s monetarnom politikom ESB-a?

Akteri financijskih tržišta su sve nervozniji. Američka središnja banka FED već je u jesen prošle godine počela provoditi (malo) rigorozniju novčanu politiku, ali Europska središnja banka (ESB) do sada je zastupala mišljenje da razvoj prilika u Europi još uvijek ne opravdava zaokret u kreiranju monetarne politike. Ali u međuvremenu se sve jasnije naziru signali konjunkturnog oporavka u eurozoni. Krajnje je vrijeme da i ESB korigira svoje signale, smatra osiguravateljska kuća Allianz i pritom upućuje na aktualne konjunkturne podatke: indeks trenutnog raspoloženja u 500 industrijskih i uslužnih poduzeća u eurozoni u siječnju se popeo na 58,6 bodova – što je rekordna razina od lipnja 2006.

Pozitivni učinci poplave novca?

Za oporavak nisu zaslužne samo Njemačka i Francuska, već druge zemlje. „U prošlosti su tako visoki porasti indeksa pratili rast realnog bruto domaćeg proizvoda od tri četvrtine postotka ili čak i više u odnosnu na protekli kvartal“, objašnjava Christoph Weil, analitičar Commerzbanka. Rast bi dakle trebao biti veći nego što se to do sada očekivalo. Učinci ekspanzivne politika ESB-a stoga su sve prisutniji u stvarnoj, takozvanoj „realnoj“ privredi. Posebice u južnim zemljama članicama do sada je stopa nezaposlenosti bila prilično visoka – to je ESB do sada koristio kao opravdanje za nastavak procesa kupovine državnih obveznica tih zemalja, kaže Peter Bofinger, profesor ekonomije na Sveučilištu u Würzburgu i član Vijeća stručnjaka koji ocjenjuju ukupni ekonomski razvoj u Njemačkoj.

U takvim okolnostima snažnog rasta „smetnje“ ne bi trebalo praviti ni podizanje vrijednosti eura. „Negativni efekt porasta vrijednosti eura bi trebala nadoknaditi živahna globalna potražnja“, vjeruje Christoph Weil iz Commerzbanka. A ta potražnja opet srednjoročno „podiže“ i stopu inflacije.

Svađa profesora

To bi bio dobar znak. Jer tada bi ESB doista u tekućoj godini mogao okončati kupnju obveznica. Ukoliko se inflacija, naime, približi stopi od nešto manje od dva posto, što je cilj ESB-a, Europska središnja banka bi doista u rujnu mogla zaključiti proces kupovine državnih obveznica, pretpostavlja Bofinger.

Monetarna politika i dalje će biti ekspanzivna, smatra pak na drugoj strani njegov kolega u Vijeću stručnjaka Lars Feld. Profesor ekonomske politike sa Sveučilišta u Freiburgu izražava ipak „određenu nadu“ da bi ESB do konca ove godine mogao najaviti kad će prestati kupovati obveznice. A prije nego što se kamatne stope doista podignu, i u 2019. bi se privredni pokazatelji morali nastaviti dobro razvijati. I Marcel Fratzscher, šef Instituta za gospodarska istraživanja (DIW) računa da bi do porasta kamatnih stopa moglo proći još „godinu, godinu i pol“ nakon što se okonča kupovina obveznica od strane ESB-a. „Potrebno nam je strpljenje“, upozorava on.

Weidmann protiv Draghija

ESB će, to se sigurno može očekivati, vrlo pažljivo komunicirati korekcije svoje monetarne politike. Nakon što se, sudeći po protokolima, na posljednjoj sjednici Vijeća ESB-a očito razmišljalo o tome da se već u prvim mjesecima ove godine možda i promijeni vrlo preciznu formulaciju planiranu za konferenciju za medije, financijska su tržišta najprije reagirala sa šokom, jer su se bojala da bi „stezanje“ novčane politike moglo doći brže nego što su to očekivala. Draghi se stoga nalazi u nezgodnoj situaciji, mora pažljivo balansirati, objašnjava Kristian Tödtmann iz Dekabanka:

"Na jednoj strani on bi trebao tako prilagoditi formulaciju o budućoj kupovini vrijednosnih papira da ESB opet ima više manevarskog prostora i da, u slučaju potrebe, može početi s napuštanjem dosadašnjeg novčanog kursa.“ A na drugoj strani on bi trebao spriječiti da financijska tržišta odluku ESB-a „preduhitre“. Jer to bi onda moglo dovesti do neželjenog smanjenja količine raspoloživog novca na tržištu.

Europska središnja banka od ožujka 2015. mjesečno je na tržištu kupovala najprije obveznice u vrijednosti od 80 milijardi eura, a kasnije je to smanjeno na 60 milijardi. Od početka ove godine na 30 milijardi eura. Te bi kupovine koncem tekuće godine trebale biti obustavljene, ali do sada Vijeće ESB-a nije navelo konkretan termin. Predsjednik Njemačke središnje banke (Bundesbank) Jens Weidmann zalaže se za konkretan termin izlaska iz programa kupovine obveznica u rujnu 2018. Ali tu njegovu ideju do sada nije podržala većina članova Vijeća.