1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako zaustaviti krvoproliće u Siriji?

A. Šubić31. svibnja 2012

U Siriji istječe još jedan rok: ako ne prestanu razaranja režima, pobunjenici se od petka "više neće osjećati ničim obvezni" da ne uzvrate paljbu. Za to vrijeme svijet, čini se uzaludno, pokušava pronaći rješenje.

https://p.dw.com/p/155R1
Žrtve u Huli
Foto: Reuters

Krvoproliće u Huli prijeti uništiti baš svaki napor Svjetske zajednice u zaustavljanju sukoba u Siriji. I ove srijede je o stanju u toj zemlji raspravljalo Vijeće sigurnosti UN-a, ali jedino što je glavni tajnik Ujedinjenih naroda mogao nakon toga izjaviti bio je "zahtjev" da se vlada Sirije pridržava mirovnog plana posebnog izaslanika Kofija Annana.

Kofi Annan
Ni pobunjenici se neće držati Annanovog planaFoto: picture-alliance/dpa

No, nakon pokolja u kojemu je najmanje 108 osoba izgubilo život, ni pobunjenici više ne polažu nadu u Annanov mirovni plan. Postavili su ultimatum - od ovoga petka (1.6.), točno u podne po lokalnom vremenu, i ako snage sirijskog režima ne obustave napade i ne povuku iz gradova, ni oni se više neće držati prekida paljbe kakav je bio dogovoren Annanovim planom.

"Ako ne uz potporu UN-a, onda..."

Svjetska zajednica već očajnički traži neko rješenje stanja u Siriji. U Vijeću sigurnosti Kina i Rusija i dalje odbijaju oštrije mjere protiv sirijskog režima pa tako američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton optužuje Rusiju kako ruska politika "podupire građanski rat" u toj zemlji. Nakon sastanka VS UN-a ove srijede (30.5.) veleposlanica Sjedinjenih Država u Svjetskoj organizaciji Susan Rice je izjavila da im "ništa drugo ne preostaje", ako se nasilje nastavi, nego razmisliti i "poduzeti mjere" i bez rezolucije UN-a.

Prosvjedi protiv Asada u Londonu
Mnoge zapadne zemlje su uskratile gostoprimstvo veleposlanicima Sirije, ali mnogo više od toga je teško učinitiFoto: picture-alliance/dpa

Do sada se doista sve svodilo na prijetnje Siriji i tamošnjem predsjedniku Bašaru al Asadu, bez većih šansi da će se nešto loše dogoditi tom režimu ako ne ispuni zahtjeve - i zbog zaštite koju Sirija uživa u UN-u. Tako se može razumjeti i izjava novog francuskog predsjednika Hollandea koji "više ne želi isključiti mogućnost" vojne intervencije u Siriji.

"Požar u čitavoj regiji, možda i svjetski sukob!"

Ali u NATO-u jedva da ima ikoga tko želi razmišljati o toj opciji. Goleme su razlike od podrške zapadnog saveza pobunjenicima u Libiji od moguće intervencije u Siriji - počevši od mnogo povoljnijeg geografskog položaja Libije pa sve do činjenice da u Siriji, usprkos nasilju, velika većina stanovništva možda baš ne podržava predsjednika Asada, ali ni pobunjenike.

Prosvjed podrške predsjedniku Asadu u Damasku
Za razliku od Libije, u Siriji režim u Damasku još uglavnom može računati na podršku stanovništvaFoto: dapd

Za Klausa Reinhardta, bivšeg zapovjednika međunarodnih snaga na Kosovu, vojna intervencija u Siriji - i to bez odobrenja UN-a - mogla bi izazvati globalni sukob: "Intervencija zapadnih snaga bi bila katastrofa koja bi lako mogla izazvati požar koji će zahvatiti čitav Bliski istok. Čuli smo da su Rusi i Kinezi izjavili kako bi napad na Siriju značio napad na njih i tu se prijeti ratom. Mi vidimo premalo toga, jer i Iran ima vojni sporazum sa Sirijom o međusobnoj obrani. To znači da bi i Iran odmah bio u sukobu, što je kriza reda veličine kojim se više ne može razumno upravljati."

Annanov plan je jedina opcija

U slučaju Sirije su doista umiješani mnogi interesi zemalja regije: kao što režim u Damasku ima svoje saveznike, tako i pobunjenike podupiru Turska, Saudijska Arabija, Katar - čak je i Libija pomogla pobunjenicima početkom ožujka svotom od 100 milijuna dolara. Jer, sukob u Siriji sve više poprima i vjersku dimenziju i postaje sukob sunitskih muslimanskih pobunjenika protiv alavita - dakle šijitskog muslimana, predsjednika Bašara al Asada, u kojemu su zapravo najviše ugrožene sve ostale brojne vjerske i etničke skupine.

Mnogi stoga, pa tako i Berlin, uporno ponavljaju kako "nema drugog rješenja od političkog" te da se i dalje treba uporno držati mirovnog plana UN-a i njegovog izaslanika Annana. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Martin Schäfer i nakon strašnog krvoprolića u Huli još uvijek ponavlja kako "iz očišta njemačke vlade, nema povoda razmatrati vojnu opciju u Siriji". Njemačka kancelarka Merkel je izjavila kako su perspektive u Siriji "doista loše" i obećala je kako će o tome razgovarati s ruskim predsjednikom Putinom ovoga petka (1.6.) prilikom njegovog posjeta Berlinu.

Ruski predsjednik Putin i njegov prethodnik Medvedjev
Jedino što se može jest - razgovarati i nadati se da će nasilje prestatiFoto: Reuters