Kina: jestivo ulje prevoženo u cisternama za gorivo

Skandal oko kontaminacije ulja za kuhanje u Kini stavio je u fokus dugogodišnju borbu za poboljšanje mjera za sigurnost hrane. Ovaj skandal su 2. srpnja otkrili novinari prodržavnog kineskog lista The Beijing News. Riječ je o dvije kineske tvrtke koje su za transport jestivog ulja navodno koristile cisterne za gorivo i naftu i to bez detaljnog čišćenja između dva utovara. To je izazvalo ogorčenje javnosti.

Vlasti su najavile istragu. "Najvažnije je uvjeriti ljude da se slični incidenti više nikada neće ponoviti," glasi jedan komentar koji je dobio tisuće lajkova na kineskoj platformi Weibo. Ovo nije prvi nacionalni skandal u vezi s problemima oko sigurnosti hrane.

Već 2005. i 2015. kineski mediji su otkrili slične prakse nepravilnog transporta jestivog ulja. Drugi poznati problem sa sigurnošću hrane, kojeg su vlasti svjesne, je korištenje tzv. "gutter oil", što je naziv za već upotrijebljeno ulje, reciklirano iz posuda i odvoda za masnoću, koje se jeftino prodaje restoranima.

John Kojiro Yasuda, izvanredni profesor političkih znanosti na američkom sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu, koji je istraživao kinesku regulatornu reformu, rekao je za DW da ovaj najnoviji skandal pokazuje da je Kina još uvijek "u početnim fazama transformacije svog prehrambenog sustava," unatoč desetljećima napora da se nešto napravi na tom polju. " Ovo nije nešto što će se riješiti preko noći", dodaje John Kojiro Yasuda.

„Neregulirani kaos"

Novinarski izvještaj o najnovijem skandalu otkrio je da su dvije cisterne napunjene uljem za kuhanje i to odmah nakon što je u njima prethodno prevoženo gorivo. Na taj način kineske tvrtke štede, a da je to učestala praksa potvrđuju i mediji koji govore o "javnoj tajni" u lancu snabdijevanja.

Dvije firme iz tog izvještaja su državna transportna i skladišna kompanija Sinograin i privatni konglomerat Hopefull Grain and Oil Group. Obje tvrtke su pokrenule vlastitu istragu kao odgovor na optužbe.

"Industrija transporta jestivog ulja je zapravo u stanju nereguliranog kaosa," rekao je urednik lista The Beijing News u video izvještaju, pripisujući ovaj problem nedostatku nadzora od strane proizvođača i nedostatku obveznih standarda u špedicijskoj i transportnoj branši. Kina ima smjernice koje sugeriraju upotrebu kamiona-cisterni za biljna ulja, ali to su samo "preporučeni" standardi, koji ostavljaju proizvođačima prostor za zaobilaženje pravila, izvijestio je urednik kineskog dnevnika.

Yanzhong Huang, viši suradnik za globalno zdravlje u Vijeću za međunarodne odnose, rekao je za DW da je neprihvatljivo upotrebljavati iste rezervoare, kako za kemikalije tako i za pošiljke jestivog ulja, čak i ako se tankovi odnosno rezervoari peru između dva transporta. "Pa vi ne pijete ni vodu iz WC-a, čak iako je očišćen," rekao je Huang.

Strogi zakoni doneseni – problem je provedba

Huang je dodao da jednostavno donošenje strožih propisa neće riješiti temeljni problem sigurnosti hrane. Naime, Kina već ima neke od najstrožih zakona o sigurnosti hrane u svijetu, a prve verzije su implementirane 2009. godine. Bilo je i nekoliko amandmana tijekom proteklih godina. Ali Huang smatra da je potrebna bolja provedba.

2018. godine Kina je pokrenula institucionalnu reformu, kojom je ukinula Državnu upravu za hranu i lijekove (CFDA) i spojila agencije zadužene za prehrambene i farmaceutske proizvode u novu državnu instituciju, direktno podređenu Državnom vijeću. "To znači da su oni oslabili funkciju reguliranja sigurnosti hrane," rekao je Huang za DW. Dodao je da je kineska vlada zapravo trebala svojoj Agenciji za hranu i lijekove dati više ovlasti, koje prelaze razinu ministarstva.

Yasuda smatra da bi se trebali uzeti u obzir i drugi faktori, s obzirom na složenost kineskog fragmentiranog prehrambenog tržišta. On smatra da je, osim strogih propisa i vladinog nadzora, važno imati "prilično budnu bazu potrošača, koja može aktivno kažnjavati liferante za propuste, proizašle iz neusklađenosti zakona i provedbi mjera za sigurnost hrane".

Pored toga, nužna je i modernizacija farmi, pri čemu je broj proizvođača i distributera hrane "ogroman" čak i za veliku i modernu Kinu. "Kada imate posla sa 150 do 200 milijuna farmi vrlo je zahtjevno nadzirati ih", primjećuje Yasuda.

Politički pritisak na Peking?

Ured za sigurnost hrane kineskog Državnog vijeća obećao je da će oni koji su odgovorni za bilo kakvu zloupotrebu "biti strogo kažnjeni".

2008. godine su dvojica biznismena osuđena na smrt zbog proizvodnje i prodaje mlijeka u prahu za bebe, zagađenog melaminom - kemijskom tvari koja se koristi u proizvodnji plastike i ljepila. To je godinu dana kasnije potaknulo donošenje Zakona o sigurnosti hrane.

Kineski predsjednik Xi Jinping je, od kada je preuzeo dužnost prije više od deset godina, više puta obećavao da će se boriti protiv problema sa sigurnošću hrane. U govoru iz 2013. upozorio je da će legitimitet Komunističke partije biti doveden u pitanje ako ona "nije u stanju dobro obaviti posao na području sigurnosti prehrambenih proizvoda".

Ali, iako službeni Peking kaže da sigurnost hrane smatra prioritetom, Yasuda je izrazio sumnju da će politički vrh biti voljan "otvoriti vrata jačanju potrošača i medija" kako bi se riješio ovaj problem. U jeku posljednjeg skandala s uljem za kuhanje kineski mediji su izvijestili da je izvan funkcije aplikacija koja omogućava korisnicima praćenje kamiona pa i cisterni širom zemlje.

A reporter Beijing Newsa Han Futao, koji je otkrio ovaj skandal, ustanovio je da su mu račun i aplikacija na Weibou - izbrisani.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku