Klišeji o židovima i njihova pozadina

Knjiga koja pokušava razgolititi i objasniti pozadine neke od najčešćih klišeja kada su u pitanju židovi, nosi pomalo neobičan naslov: "Za sve su krivi židovi i biciklisti". On potječe, kako objašnjava autor knjige Avi Primor, iz jednog starog vica koji glasi otprilike ovako: jedan postariji židov se za vrijeme Drugog svjetskog rata našao u Berlinu i ubrzo su su ga opkolili nacisti i počeli tući. I dok je ležao na zemlji starog židova su upitali: "I, tko je kriv za rat?" "Pa židovi i biciklisti", odgovorio je stari židov. "Pa zaboga, zašto biciklisti?" "Pa zaboga zašto židovi", odvratio je židov.

Židovi i biciklisti

Ovaj vic, koliko god bio duhovit ili ne, dobro dočarava apsurdnost mnogih predrasuda i ukorijenjenih stereotipa koji pripadnike Mojsijevog naroda prate kroz stoljeća. Iako u "Protokole sionskih mudraca", antižidovski pamflet koji je između ostalog i nacistima poslužio kao povod za progon židova, danas vjeruju samo dežurni tvorci globalnih zavjera i zagriženi antisemiti, predrasuda na račun židova je još uvijek napretek. Avi Primor, nakadašnji veleposlanik Izraela u Njemačkoj i u ovoj zemlji izuzetno cijenjen zbog svog uravnoteženog odnosa prema osjetljivim njemačko-izraelskim odnosima, na precizan način u svojoj knjizi secira neke od najuvriježenijih klišeja koji na prvi pogled, poput onog o židovima kao sposobnim poduzetnicima, ni ne djeluju pretjerano zloćudno. No pobornici ove teze spominju imena poput europske bankarske dinastije Rothschild ili utemeljitelja najmoćnije svjetske financijske kuće Goldman Sachs, koji je također bio židov porijeklom iz Njemačke. Isto tako je i današnji šef Goldman Sachsa, Lloyd Blankfein, židov. No Primor isto tako znakovito napominje da je Blankfein odrastao u jednostavnnoj obitelji poštanskog službenika iz Bronxa i da si je obitelj mogla priuštiti da samo jedno dijete pošalje na studij.

Povijesni razlozi

Činjenica je, upozorava Primor, da je okretanje židova u prošlosti zanimanjima poput trgovine i bankarstva, također bilo plodom diskriminacije. Židovima je u kršćanskoj Europi srednjeg vijeka bio zabranjen pristup zanatima i obradi zemlje. Jedino što je preostalo su bili trgovina i bankarstvo, što se među kršćanima smatralo nečistim zanimanjima. Iako su se nestankom zabrana židovima otvorila i ostala zanimanja, pojam o židovima bankarima ili bolje rečeno lihvarima, je ostao duboko ukorijenjen. Još dublji kliše o židovima koji navodno oduvijek preko SAD-a vladaju čitavim svijetom Primor i njegova koautorica Christiane von Korff analiziraju povijesno te zaključuju da prije Šestodnevnog rata 1967. Washington i Jeruzalem uopće nisu bili bliski, ali da je od tog trenutka SAD u Izraelu htio pridobti pouzdanog partnera na strateški važnom Bliskom istoku. Primor, čija je majka 1932. iz Njemačke emigrirala u tadašnju Palestinu, istodobno se suočava i s drugim predrasudama s kojima se, pogotovo u Njemačkoj, susreću oni koji se usude kritizirati Izrael. "Potpuno je bespredmetno kada se Nijemci, iz straha da ih se svrsta u antisemite, suzdržavaju od kritike suvremenog Izraela", smatra Primor koji se zbog kritike službene izraelske politike i sam često nalazio na udaru kritika tvrdolinijaša iz svoje domovine. Unatoč još uvijek postojećim brojnim predradusdama i klišejima Primor zaključuje kako o porastu antisemitizma u Europi ne može biti govora.

Autor: Der Spiegel/N.Kreizer

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm