Komentar: Pečat Kremlja na podjelu Ukrajine

Rusija će vjerojatno biti jedina važna zemlja koja će priznati takozvane izbore, koje organiziraju separatisti u Donjecku i Luganjsku ove nedjelje 2. studenog. A Moskva će učiniti još više od toga nego samo priznati legitimitet novoj političkoj tvorevini.

Prije svega se može očekivati da Rusija preuzme opskrbu ovih dijelova zemlje koji su se odmetnuli od Kijeva i da tijekom zime pomogne ljudima koji su osiromašeni zbog rata i nasilja. To je iz humanitarnih razloga ispravno, pri čemu ne bi trebalo zaboraviti kako je upravo ruska politika odlučujući uzrok toga što je tamo uopće došlo do ratnih djelovanja.

Još jedan "zaleđen sukob"

Izborima u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck i Lugansk separatisti žele osigurati svoju izvojevanu vlast. Odcjepljenje od Kijeva treba biti legitimirano, a treba biti ojačana i vlastita pregovaračka pozicija u odnosu na ukrajinsku vladu, ali i EU i SAD. Rezultat će biti, upravljan iz Moskve, konačni novi "zaleđen sukob" u istočnoj Ukrajini, kakvih je na post-sovjetskom prostoru već mnogo. Do danas egzistiraju separatističke tvorevine koje su nastale prije nekih dva desetljeća i u Transnistriji, Abhaziji, Južnoj Osetiji i Nagorno-Karabahu.

Za rusku politiku su takvi "zaleđeni sukobi" poznat teren i u konačnici veoma dobrodošli. Jer preko tih "satelitskih" struktura moguće je u beskrajnim diplomatskim pregovorima vješto ostvariti ruske interese.

Još više od toga: neriješeni teritorijalni konflikti destabiliziraju čitave zemlje pogođene odcjepljenjem. Moskva preko svoje politike batine i mrkve može utjecati na tamošnje društveno raspoloženje i djelovati na unutarnju politiku. O tome stanovnici Moldavije i Gruzije mogu pričati čitave romane.

Što može Kijev?

Vodstvo Ukrajine se u ovom trenutku ne može suprotstaviti ovoj agresivnoj ruskoj politici. Kijev je u proljeće bez borbe odustao od Krima. Ukrajinski pokušaj da oružjem spriječi odcjepljenje Donjecka i Luganjska je u ljeto propao nakon teškog vojnog poraza. U Sporazumu o primirju, potpisanom u Minsku, ukrajinski predsjednik Porošenko je praktično morao priznati nastali status quo u istočnoj Ukrajini.

Na to ga nije prisilila samo vojna slabost. Ukrajina se nalazi pred velikim političkim, ekonomskim i financijskim izazovima. Ona će samo zahvaljujući međunarodnoj - govorimo prije svega europskoj - kreditnoj pomoći biti u stanju prikupiti sumu, koja iznosi milijarde, a na koju se Ukrajina obavezala pri privremenom stišavanju sukoba oko plina sa Rusijom. Krim i istočna Ukrajina su samo dva od brojnih problema pred kojima se nalazi novo ukrajinsko vodstvo.

Povratak zime na istok Europe

Baš kao i Ukrajina, ni države EU, ni SAD neće priznati izbore u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck i Luganjsk. No oni će praktično morati prihvatiti novonastalo stanje na licu mjesta. Međutim, suprotno mogućim nadama u Kremlju, Zapad se neće ponovo vratiti svakodnevnici kao što je to bio slučaj nakon rata u Gruziji 2008. godine.

Ukrajinska kriza i ruska politika u ovoj godini su inicirale novu epohu u europskoj sigurnosnoj politici. Umjesto partnerstva sa Rusijom, sada ponovo u centar zbivanja dolazi odbrana od opasnosti. To za posljedicu ima ciljano naoružanje i poboljšanje obrambenih kapaciteta u europskim članicama NATO-a. Ruska vojna eskadrila, koja bez najave leti preko Sjevernog i Baltičkog mora, samo pojačava dojam da je to neophodno. Stoga bi mogla uslijediti nova utrka u naoružanju.

Sad umjesto povjerenja vlada nepovjerenje. Umjesto široke suradnje, između Europe i Rusije u buduće će postojati odnos pun sankcija i ograničene suradnje. Bez obzira da li je riječ o trgovini, znanstvenoj suradnji ili istraživanju svemira - svugdje se može očekivati da će biti smanjeni kontakti. To će zahtijevati tvrdolinijaši na obje strane.

U konačnici se mora raditi o tome da se ne dozvoli nastanak novog Hladnog rata. Ipak postoji opasnost da ruska politika podjele u Ukrajini - kao i u Njemačkoj na početku (prvog) Hladnog rata - uzrokuje novu konfrontaciju na liniji Istok-Zapad. Svakim danom će biti sve teže to zaustaviti.