Konstruktor izgubio “posao stoljeća” u Crnoj Gori
3. ožujka 2010
Iz Vijeća kojemu predsjedava crnogorski premijer Milo Đukanović, priopćeno je da su takvu odluku donijeli jer Konstruktor nije u predviđenom roku dostavio valjana bankarska jamstva u visini od 814 milijuna eura.
"Od hrvatskog konzorcija dobili smo dva paketa dokumenata s izraženom željom financijskih institucija da sudjeluju u financiranju ovoga posla, ali se pokazalo da ni jedan ni drugi nisu kompletni, i iziskivali su nastavak pregovora između tih institucija i konzorcija, što nismo mogli prihvatiti", rekao je crnogorski ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar.
On je dodao da je hrvatski konzorcij imao šest mjeseci da prikupi potrebnu dokumentaciju. “Taj rok smo im produžili za dva mjeseca, iz više razloga smo željeli baš s njima sklopiti taj posao, ali bi svako novo produljenje roka ugrozilo kredibilitet samoga projekta i svega onoga što crnogorska vlada čini na njegovoj realizaciji", kazao je Lompar.
Vijeće je predložilo da se na pregovore pozove drugorangirana firma s natječaja, grčko-izraelski konzorcij Actor-HCH.
Đukanoviću se žuri
Crnogorskoj vladi se očito žuri s početkom radova. “Projekt stoljeća” je praktično posljednja karta koju aktualni premijer i njegova koalicija mogu ponuditi na predstojećim lokalnim izborima, koji će se u kasno proljeće održati u većini crnogorskih gradova, uključujući i Podgoricu.
Suočen sa oporbom koja se konačno ujedinjuje, sve snažnijim pritiskom Zapada zbog neučinkovite borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije i posljedicama gospodarske krize koja “melje” ovu malu zemlju, vladajuća koalicija u Crnoj Gori mora građanima ponuditi nešto veliko i opipljivo. Zato se navodi da će se pregovori s konzorcijem Actor-HCH ograničiti na mjesec dana, što će, kako procjenjuju u Vijeću, biti dovoljno da Grci i Židovi prikupe jamstva i sve potrebno za početak radova.
Teška odluka
No, ova je odluka svakako bila teška za Đukanovića i njegove suradnike. Hrvatski konzorcij, koji su činili Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), splitski Konstruktor-inženjering i Tehnika, ponudio je, naime, da autoput, dug 170 kilometara, izgradi za 2,78 milijardi eura, dok Grci i Izraelci nude cijenu od 3,92 milijarde eura. Dakle, hrvatska ponuda je bila čak milijardu i 150 milijuna niža od drugorangirane.
O kakvom se redu veličina radi, svjedoči podatak da crnogorski bruto-društveni proizvod ove godine neće biti viši od tri milijarde eura, odnosno upravo onoliko koliko bi, po ponudi Actor-HCH-a, trebao iznositi udio države Crne Gore u tom projektu!
U isto vrijeme u crnogorskoj oporbi tvrde da je realna cijena izgradnje te autoceste 1,5 milijardi eura, te da neki ministri u Đukanovićevoj vladi imaju osobni interes u ovom poslu.
Puno nepoznanica
Teret gradnje autoceste pasti će prije svega na građane Crne Gore, jer će se iz državnog proračuna čitavih 30 godina izdvajati novac za prometnicu koja, kako tvrde i Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka, nije ekonomski isplativ. Zato su one službeno odbile dati novac za taj projekt, koji nije uvršten ni u mrežu europskih koridora. Ni u Bruxellesu ne gledaju blagonaklono na najavljeni početak gradnje autoceste Bar-Boljare, a isti je stav i MMF-a.
Ne zna se ni da li će, i kada Srbija krenuti graditi autocestu od Beograda do Požege i dalje prema granici s Crnom Gorom, što znači da će (ukoliko se nekada i izgradi), crnogorska autocesta voditi od obale Jadrana do granice sa Srbijom, a onda u - ništa.
U svakom slučaju, ovakav razvoj događaja neće naići na razumijevanje zvaničnog Zagreba, posebno zbog činjenice da je prilikom nedavne posjete premijerke Jadranke Kosor Podgorici dogovoreno da se međunarodnim financijskim institucijama uputi inicijativa dvije vlade u kojoj bi se ukazalo na značaj izgradnje autoceste za obje države.
Treba također očekivati i reakciju hrvatskog konzorcija, koji je prethodnih mjeseci izvodio neke pripremne radove u mjestu Gornje Mrke, gdje su 15. listopada 2009. godine premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije nazočili ceremoniji početka gradnje te autoceste.
Autor: Mustafa Canka, Podgorica
Odg. ur.: S. Matić