"Koruptivno, skupo i neučinkovito gospodarenje otpadom"

Deutsche Welle: Tijekom Vašega kratkog ministarskog mandata u javnosti je stvoren dojam da se većina krupnih gospodarsko-razvojnih projekata u načelu, ili makar dnevnoj poduzetničkoj praksi, kosi s eko-prioritetima i da su ta dva interesa, ekonomski i ekološki, u trajnom sukobu. Koliko je to uistinu tako?

Mirela Holy: Ne smatram da se zaštita okoliša kosi s gospodarskim interesima. Upravo suprotno. Iznimno veliki broj najrazvijenijih država svijeta upravo na projektima sa 'zelenim' predznakom, a tu prije svega mislim na 'zelenu energetiku', razvoj novih zelenih tehnologija, održivi turizam i ekološku poljoprivredu, temelje svoj gospodarski razvoj i izlazak iz gospodarske krize. To čine države koje dugoročno strateški planiraju i čija su vodstva svjesna toga da je to budućnost pa se pripremaju za post-fosilno razdoblje. Nažalost, hrvatske političke elite do sada su jako malo planirale, a kada su se i donosile strategije to je bilo u pravilu zbog političke propagande, a ne zbog stvarne želje da se ti dokumenti i provedu. Za sustavnu provedbu neke politike neophodni su rad, red i disciplina, a hrvatski politički establišment do sada se u pravilu ponašao kampanjski, te realizirao ad hoc projekte ovisno o interesu pojedinih investitora.

Što će, po vašem mišljenju, na koncu biti s konkretnim najeksponiranijim projektima – termoelektranom Plomin 3, te golfom na Srđu i hidroelektranom Ombla? Poznato je da npr. smanjenje njihova obuhvata baš i nije realna kompromisna opcija, nego da će ići kako je zamišljeno ili nikako.

Nadam se da projekt HE Ombla ipak neće biti realiziran. Smatram da se radi o energetski prilično nevažnom projektu koji je vrlo rizičan ne samo u smislu zaštite okoliša te sigurnosti ljudi i imovine, već i u smislu ekonomske isplativosti. Ukoliko se u daljnjoj proceduri natječaja za odabir strateškog partnera za realizaciju TE Plomin 3 pronađe ozbiljan partner koji će biti spreman, nadam se s jednakim rizikom kao i HEP, ući u taj projekt, onda će TE Plomin 3 biti realiziran. Projekt golfa na Srđu mogao bi se realizirati uz implementaciju visokih standarda zaštite okoliša, naravno ukoliko gradske vlasti budu usvojile UPU za taj projekt, a što je temeljni prostorno-planski preduvjet.

Smatra se da je vaš odlazak iz vlade loš po zaštitu okoliša, a tome je navodno kumovao vaš glavni antagonist Radimir Čačić. Sad je već i on bivši ministar, tj. potpredsjednik vlade. Je li to dobra ekološka vijest, ili ekološka politika i praksa u Hrvatskoj ne ovise baš toliko o tome?

Svi su u politici zamjenjivi, ali ne smije biti zamjenjiva politika na temelju koje je neka politička opcija dobila povjerenje građanki i građana na izborima. Ukoliko politička opcija koja je pobijedila na izborima ne provodi politiku na temelju koje je dobila priliku obnašati vlast, to znači da je prekršila ugovor koji je sklopila s građankama i građanima, i to je razlog, barem ja tako doživljavam politiku, za ponovnu provjeru na izborima. Drugim riječima, sve dok vlada bude provodila Plan 21 temeljem kojeg je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima, apsolutno je svejedno tko je ministar ili ministrica zaštite okoliša ili bilo koji drugi dužnosnik ili dužnosnica u vladi.

Nedavno ste kritizirali činjenicu što tri vaša nacrta zakona iz područja zaštite okoliša – sva tri pozitivno ocijenjena od EU-a - još nisu u saborskoj proceduri te ste naveli da im se spremaju značajne izmjene. O kakvom je sadržaju izmjena riječ i čiji interes stoji iza takvih intervencija?

Zabrinuta sam zbog činjenice da prijedlozi Zakona o otpadu, Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode još uvijek nisu ušli u vladinu i saborsku proceduru, i to iz više razloga:
1) istječu nam europski rokovi što bi nas moglo dovesti u vrlo nezgodnu situaciju da za godinu-dvije budemo prisiljeni plaćati financijske penale;
2) ne realiziraju se obećanja iz Plana 21 vezana uz zaštitu okoliša i prirode, a građani to opravdano očekuju;
3) zbog usporavanja donošenja ovih zakona trpi podjednako i okoliš, ali i gospodarstvo.

Nažalost, iz intervjua Večernjem listu ministra Zmajlovića - a koji je u posljednje vrijeme nekoliko puta ponovio da su spomenuti nacrti zakona loši i nepripremljeni - napokon sam shvatila da je, uvjetno rečeno moj, nacrt prijedloga Zakona o otpadu za ministra loš u dijelu gospodarenja posebnim kategorijama otpadom. Ideja mog nacrta bilo je pojednostavljenje i podizanje transparentnosti procedura vezanih uz ishođenje dozvola za gospodarenje otpadom jer je sadašnji sustav de facto neprovediv i koruptivan te omogućava Ministarstvu kao regulatoru da voluntaristički odlučuje kojim tvrtkama će dati, a kojima neće dati dozvolu. Nacrtom je predviđeno i postupno ukidanje koncesija za gospodarenje tzv. posebnim kategorijama otpada koje su, također, dovele do sadašnjeg klijentelističkog sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

Reforma podrazumijeva uvođenje tržišnog modela kakav postoji u većini europskih uređenih država. Što se tiče ambalažnog otpada, zakon uvodi model tzv. 'recovery' organizacija. Naime, sadašnji sustav gospodarenja ambalažnim otpadom je koruptivan, skup, neučinkovit, neodrživ i predstavlja užasan teret za naše posrnulo gospodarstvo. Zbog toga ga je potrebno promijeniti i ja sam to planirala učiniti na način da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost više ne bude institucija koja se nakaradno bavi gospodarenjem otpadom, već da to čine tzv. 'recovery organizacije', uostalom, kao i u mnogim drugim razvijenim europskim državama. Na 'recovery organizacijama' je hoće li sustav organizirati korištenjem povratnih naknada ili na neki drugi način. Ministarstvu kao regulatoru mora biti stalo jedino do toga ispunjavaju li te organizacije nacionalne ciljeve koje im je država postavila, a za ispunjenje tih ciljeva 'recovery' organizacije garantiraju bankovnim jamstvima. Moj je dojam da otpadnim lobijima koji se bave posebnim kategorijama otpada, a tu je i ambalažni otpad, nikako nije odgovaralo uvođenje ovakvih promjena jer bi one dovele do znatno transparentnijeg, otvorenijeg i poštenijeg sustava i nije mi jasno zašto ministar Zmajlović koji je mlad i europski orijentiran političar, želi odustati od takvog modela.

Početkom mjeseca izrazili ste nezadovoljstvo odnosom s Vašom strankom, SDP-om, a govorilo se i o vašem prelasku Hrvatskim laburistima te kandidaturi za gradonačelnicu Zagreba. No, potom ste – i valjda baš zato - ušli u čak tri saborska odbora. Jeste li danas utoliko zadovoljniji?

U SDP nisam ušla slučajno već zbog programa stranke i poštenja ljudi. Sve dok stranka bude provodila taj program te sve dok budemo provodili politiku javnog interesa, bit ću članica SDP-a. Sigurno je da nikada neću biti članica Laburista. Žao mi je što me Klub SDP-a pet mjeseci nije imenovao u tada nepopunjeni Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Smatrala sam da je logično da kao bivša ministrica i predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a budem članica ovog Odbora. Ne znam zašto me Klub SDP-a tek nakon mog istupa u medijima imenovao u Odbor. Ponavljam da članstvo u odborima predstavlja normalnu zastupničku aktivnost i da se financijski ne honorira, odnosno da me stranka na ovaj način nije 'kupila'.

Razgovarao: Igor Lasić