Kurti: „Za razliku od Srbije, Kosovo je demokratska zemlja“

Kosovki premijer Albin Kurti apelira na Zapad da „izvrši pritisak" na Beograd kako bi Srbija priznala kosovske osobne dokumente. On je u razgovoru za DW, tijekom boravka u Berlinu, rekao da je to uvjet za zajedničko regionalno tržište, predviđeno Berlinskim procesom.

„Kako bismo postigli zajedničko tržište, Srbija mora prihvatiti dokumente Kosova i tako omogući četiri slobode protoka koje odgovaraju vrijednostima EU-a“, dodao je on, misleći na slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.

Na pitanje mora li inzistirati na pojmu „Republika Kosovo" i je li tu spreman na ustupke kod pitanja regionalnog tržišta, Kurti je rekao:

„Ne možemo se vraćati ni u 1999. kada smo oslobođeni, ni u 2008. kad smo proglasili neovisnost, kao ni u 2010. kad je Međunarodni sud legitimirao deklaraciju o neovisnosti ili 2012. kad je okončan međunarodni nadzor nad neovisnošću. Dokumenti moraju biti prihvaćeni kakvi jesu."

„Moja putovnica se priznaje u Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj“, rekao je Kurti, nabrajajući europske zemlje koje nisu priznale Kosovo, „i ako Srbija hoće ući u EU, onda se u prvom koraku barem mora priključiti tim zemljama koje nisu priznale neovisnost, iako su one, kako je poznato, u manjini".

„U našoj zemlji oporba može pobijediti na izborima"

Kurti, koji se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Scholzom, te srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem uz posredovanje izaslanika EU-a Miroslava Lajčaka, upitan je predstavlja li za njega problem razgovarati s Vučićem kojeg naziva „autokratom“.

„Nije jednostavno, jer, za razliku od Srbije, Kosovo je demokratska zemlja. To je kvalitetna demokracija. U našoj zemlji oporba može pobijediti na izborima", rekao je Kurti.

„Želio bih da se stvari u Srbiji promjene, da se ne surađuje s Kremljem koji vodi neopravdanu vojnu agresiju protiv Ukrajine. I želio bih da Srbija uvede sankcije Rusiji i distancira se od Putina i vlastite prošlosti pod Miloševićem“, dodao je Kurti u intervjuu za DW.

Na pitanje hoće li prihvatiti formiranje Zajednice srpskih općina, kao što je potpisano u Briselskom sporazumu, Kurti je izbjegao odgovor: „Načelni dijalog treba voditi pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa, koji se koncentrira na međusobno priznanje. I to ne priznanje na kraju jednog napornog procesa, već međusobno priznanje treba biti u centru sporazuma kojim se normaliziraju odnosi."

„Ne vjerujem", dodao je Kurti, „da Europskoj uniji treba Srbija koliko Srbiji treba EU. Sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno imaju stanovnika koliko Nizozemska, dok im je ukupni BDP kao slovački. Ali Zapadni Balkan u EU-u bi skratio vanjske granice EU-a za tri tisuće kilometara, što je dobro za sigurnost."

„Da Srbija ne sjedi na četiri stolice“

Na pitanje vidi li opasnost da ruski „hibridni rat", o kojem je ranije govorio, i na Balkanu preraste u pravi rat, Kurti je rekao: „Dokazano je da hibridno ratovanje na zamjenjuje pravi rat, već ga priprema. Vidimo da autokratske države ne kupuju naoružanje samo za vojne parade, već ga koriste protiv susjeda."

Kurti je dodao da pomno prati što se događa u Srbiji gdje se skoro tri posto BDP-a izdvaja za vojsku. „Na granici Kosova i Srbije već ima 48 vojnih baza koje ugrožavaju mir i sigurnost u našoj zemlji. Ali još uvijek se osjećamo sigurno zbog sposobnosti naše države, i činjenice da je NATO na Kosovu iako mi nismo članica, kao i da na Kosovu imamo integriran EU, iako nismo članica.“

Komentirajući „svestrane i duboke“ odnose Srbije i Rusije, Kurti je zaključio: „EU i NATO moraju se pobrinuti za to da Srbija više ne sjedi na tri ili četiri stolice i trebaju cijeniti doprinos Kosova. Za Kosovo nema alternative, niti će biti paralelnih projekata osim EU-a i NATO-a."

as/nr