Mentalni poremećaj je bolest kao svaka druga

U Ključu više od deset godina djeluje Centar za mentalno zdravlje u kojem se po najsuvremenijim svjetskim metodama pristupa osobama s psihičkim poteškoćama. U ovoj ustanovi se, bez obzira imaju li zdravstveno osiguranje ili ne, pruža pomoć ljudima. Poseban napredak je postignut tijekom grupnih terapija i uključivanja osoba s poremećajima ove vrste u svakodnevicu.

Zahvaljujući poznanstvu primarijusa dr. Behzada Hadžića s poznatim talijanskim psihijatrom primarijusom dr. Lorenzom Toresinijem i pomoći Autonomne pokrajine Bolzano, u Ključu je u travnju 2004. u sklopu Doma zdravlja osnovan Centar za mentalno zdravlje. U fokusu interesa ove ustanove je mentalno zdravlje pojedinca, a ne, kao što je još uvijek praksa u psihijatriji, njegova bolest, ističe neuropsihijatar Behzad Hadžić.

„To što je po meni bio nedostatak klasične psihijatrije, a to je što tražeći psihopatologiju pojedinca i tražeći kriterije da bi njegov poremećaj stavili u neki dijagnostički entitet, mi često zaboravimo na preostale mentalne resurse pacijenta koji su jako veliki,“ kaže Hadžić.

Bolesnici su ranije smještani u klinike zatvorenog tipa u kojima su posve gubili identitet i ljudska prava, jer su bili izolirani od ostatka svijeta. Međutim, metoda "basaglia house" zasniva se na ponovnoj uspostavi najčešće izgubljenog identita korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Ovo je takozvana „nova psihijatrija“ u kojoj se odnos prema pacijentu humanizira.

Grupnom terapijom do socijalizacije

Rad Centra za mentalno zdravlje u Ključu je baziran na individualnom pristupu i u fokusu nije bolest, već preostali kapaciteti, zdravlje, želje i potrebe korisnika. U cilju pružanja pomoći klijentima, uz nužne medikamente, koriste se suvremene individualne i grupne metode rada. Grupne metode se ogledaju u različitim vrstama popratnih terapija. To su art terapija, ekoterapija i rekreativni treninzi, koje prate i klasična biološka, psihološka i socioterapija. Na taj način korisnici usluga preuzimaju nove uloge u društvu.

„S ciljem jačanja socijalne mreže mi korisnicima dajemo mogućnost da tri puta tjedno sudjeluju u radu grupa. Grupe su otvorenog tipa i njih posjećuju građani i volonteri. Kroz kreiranje različitih suvenira sam korisnik otkriva u sebi preostale resurse, kojima se jača njegovo samopouzdanje, a radimo i promocije tih radova tijekom nekih bitnih datuma, kao što su Svjetski dan mentalnog zdravlja, Međunarodni dan žena...“, naglašava Elma Hadžić, psihologinja i voditeljica Centra za mentalno zdravlje.

Prilikom pripreme izložbi radova članovi grupa se brinu za organizaciju istih i imaju mogućnost da se prezentiraju u društvu u sasvim drugom svjetlu. Osnovano je i Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Tunel-Ključ" u kojem su sami korisnici ponovo preuzeli ulogu u društvu koju su izgubili pojavom simptoma mentalnog poremećaja i stigme. Psihijatar Hadžić smatra da se jedino timski može doći do integrativne dijagnoze. Sudionici projektnih aktivnosti Centra su uglavnom osobe s težim oblicima mentalnih poremećaja poput depresije, PTSP-a i šizofrenije.

Jasmina Turkanović je već četiri godine korisnica usluga Centra za mentalno zdravlje i jedan je od najaktivnijih članova u grupama art terapije.

„Ja sam prošla razne terapije i to mi je pomoglo da se još bolje osjećam. Redovno dolazim ovdje. Trenutno izrađujem suvenire od starih boca. Ranije sam dosta vezla stolnjake, izrađivala svijećnjake i stolice od iskorištenih štipaljki. Sudionica sam različitih seminara posvećenih osobama s mentalnim poteškoćama, kao i druženja s klijentima iz drugih sličnih centara u BiH“, kaže Turkanović.

Nerijetko se zaposlenicima Centra za pomoć obraćaju i roditelji djece s poremećajima u ponašanju ili problemima s učenjem i koncentracijom. U sve procese pomoći klijentima stručnjaci uključuju i članove obitelji, društvene zajednice i zaposlenike škola, jer su oni prirodni saveznici u terapiji, odnosno, to su prirodne terapijske sredine u kojima se jedino i može postići prava i potpuna resocijalizacija.

Bolest kao i svaka druga

Jedan od najvećih problema psihički oboljelih osoba i dalje je odnos društva i psihijatara prema njima. Takvo odbacivanje od zajednice i izopćenost iz društvenih tokova, samo pogoršavaju stanje ovih bolesnika. To nije nikakva stramota i potrebno je u prvom redu promijeniti svijest stanovništva u BiH, jer je kod većine još uvijek uvriježeno mišljenje da su bolesti ove vrste nešto čega se treba sramiti. Ako netko nema manifestni mentalni poremećaj ne mora značiti da je potpuno mentalno zdrav ili obratno, ako netko ima neke simptome bolesti, uvijek se mora imati u vidu kontekst i psihopatologije i okolnosti u kojima se on nalazi, ističe Behzad Hadžić i dodaje:

„Mi nastojimo kroz aktivnosti promocije mentalnog zdravlja dovesti mentalne bolesti na istu razinu kao i somatski poremećaj. Želimo stvoriti percepciju kod građanstva da je mentalni poremećaj isti kao i svako drugo oboljenje. Nastojimo stvoriti klimu da je odlazak psihijatru i psihologu isto što i odlazak stomatologu i obiteljskom liječniku. U principu, najviše bolesnike stigmatizira psihijatar. To je transgeneracijski čip protiv kojeg se mi moramo boriti.“

Ukoliko bi se promijenio odnos društva prema psihičkim oboljenjima, svakako bi bilo i manje samoubojstava, kojih se u BiH godišnje u prosjeku dogodi oko 500. Smanjili bi se i drugi negativni trendovi kao što je nasilničko ponašanje u obitelji, na ulici i slične pojave. Godišnje u prosjeku više od 3.000 osoba zatraži pomoć u Centru za mentalno zdravlje u Ključu i broj se, uslijed sve više stresova koje sa sobom nosi suvremeni način života, ističe Behzad Hadžić, iz godine u godinu stalno povećava. Stoga je najvažnije prepoznati simptome i obratiti se za pomoć stručnjaka u najbližem okruženju.