MHE na Uni: vjetar u leđa za daljnju eksploataciju?

Saga oko izgradnje male hidroelektrane (MHE) na rijeci Uni u Donjoj Suvaji u Hrvatskoj polako dobiva svoj epilog. Državni inspektorat Hrvatske izašao je na teren i snimio kompletan riječni zahvat na kojem je prije nekoliko tjedana počela izgradnja male hidroelektrane. Građani su tada tijelima stali ispred strojeva, zahtijevajući od vlasti hitnu obustavu radova i vraćanje ovog bisera prirode u prvobitno stanje.

„Mi smo i dalje na terenu, radova sada nema. Informacija koju smo dobili da je inspektorat podnio kaznene prijave protiv odgovornih u Zadarskoj županiji za izdavanje dozvole nam je vjetar u leđa, ali opet moramo sačekati konačnu riječ inspektorata, želimo informaciju crno na bijelo", kaže za DW Tanja Rastović iz Udruženja „Una Srba", čiji aktivisti zajedno s građanima iz cijele regije svaki dan prosvjeduju.

Državni inspektorat je u svom priopćenju naveo da je primio nalaz upravnog nadzora Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nad radom Upravnog odjela Zadarske županije, u vezi sa zahvatom izgradnje male hidroelektrane „Una–mlin". Navode da je utvrđeno da nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, da nije zatraženo mišljenje o utjecaju navedenog zahvata na okoliš prije izmjene i dopune lokacijske dozvole.

Kaznene prijave

„Zbog utvrđenih povreda propisa Državni inspektorat je podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlaštenja", navodi se u priopćenju inspektorata koji je za izdanu građevinsku dozvolu (izdanu 2016. op. a.), zatražio upravni nadzor Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Istovremeno, inspekcija zaštite okoliša je utvrdila da prije ishođenja Izmjene i dopune lokacijske dozvole nositelj zahvata nije od nadležnog Ministarstva zatražio mišljenje o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš. Inspektorat traži i da se utvrdi je li zahvat izgradnje male hidroelektrane "Una-mlin" već prouzročio štetu s obzirom da se zahvat izvodi na području ekološke mreže Natura 2000.

S obzirom da je inspekcija već utvrdila da se radovi izvode na prostoru ekološke mreže Natura 2000, mještani smatraju da je poništavanje dozvole izvjesno, ali kažu da neće prekinuti prosvjede dok ta odluka ne bude i pravomoćna.

A je li već i dosadašnji zahvat na ovom prostoru prouzročio štetu, najbolje znaju upravo mještani Srba. Jedan od njih, Stefan Vojnović, za DW kaže: „Mi čekamo da dobijemo službeni zaključak da ne moramo više dežurati, da institucije preuzimaju svoj posao. Očigledno da tu nije lagana priča čim to toliko traje." On napominje da je u najmanju ruku sumnjivo to što se zbog jedne male hidroelektrane uništava cijela priroda.

„U pitanju je izvor u kojem su ekstremni istraživači došli do 248 metara i nisu imali mogućnosti da odu dalje jer nisu imali dovoljno opreme. Tko ima pravo to uništiti", pita Stefan.

Pripremanje terena za ostale

Postojeći propisi u Hrvatskoj definiraju male hidroelektrane do 10 megavata instalirane snage. Međutim, mnogo je nelogičnosti u cijelom postupku, slaže se većina. Prvo, mini hidroelektrane tog kapaciteta uglavnom ne rade velike firme. Drugo, više od mjesec dana je prošlo od početka radova i prosvjeda mještana, ali i građana BiH kroz koju Una počinje svoj tok svega četiri kilometra od vrela Une, a da nema jasne reakcije hrvatske vlade o narušavanju ekološke mreže Natura 2000. Također se postavlja pitanje je li pokušaj izgradnje ove hidroelektrane samo otvaranje puta za neke druge projekte.

Prostornim planom Zadarske županije na tom lokalitetu planirano je nekoliko MHE, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banje Luke koji je aktivno uključen u ovu problematiku od početka, kao i u cijelu priču oko devastacije rijeka u Bosni i Hercegovini.

„Oni u Prostornom planu imaju predviđeno još osam hidroelektrana na Uni i Krki, koja je granična rijeka s BiH. Početak izgradnje ove hidroelektrane na Uni može otvoriti put svim ostalim", kaže Topić.

Investitor, firma Pipra iz Splita, još se ne oglašava o cijelom slučaju. Inače, ova tvrtka ima širok spektar djelatnosti. Prema podacima iz trgovačkog registra, Pipra se između ostalog bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, organiziranjem tržišta električne energije, kao i njenom isporukom i trgovinom. Firma STARAC d.o.o iz Splita navedena je kao izvođač radova na MHE na Uni, a kao jedna od njenih djelatnosti je i obrada arhitektonskog kamena.

„Sve ovo čekanje može nas navesti da je investitor možda u nekoj sprezi s vlastima, čim nemamo nikakvu reakciju iz vrha vlasti. Ne znam zaista zašto je izabrano ovo područje i izgradnja MHE tako malog kapaciteta, posebno od tako jakih kompanija", kaže Topić.

Rekonstrukcija mlinova

U jednoj od izmjena Prostornog plana Zadarske županije u članku 62c piše da se „omogućava rekonstrukcija starih mlinica u male hidroelektrane uz uvjet da zadrže izvorni izgled i da se ne mijenja postojeći vodni režim. Rekonstrukcija starih mlinica u male hidroelektrane moguća je i izvan ovim Planom određenih područja malih hidroelektrana te i u područjima krajobraznih vrijednosti, kulturnih krajolika i zaštićenih dijelova prirode". Podsjećamo, u dokumentaciji je kao naziv projekta naveden „Una-mlin", što je podatak koji je koristio i Državni inspektorat.

U dokumentu Razvojne mjere općine Gračac od 2015 do 2020. godine navedena je između ostalog i izgradnja mini hidroelektrana, a u opisu stoji: „Izgradnjom mini hidroelektrane želi se postići iskorištavanje vodenog potencijala za proizvodnju električne energije, zbog čega se hidroenergija smatra najznačajnijim obnovljivim izvorom energije."

Hidroelektrana na rijeci Dubokoj, Kotor Varoš, za koju ne postoji studija o utjecaju na životnu sredinu, MHE na rijeci Plivi, te sedam MHE-a na području Gacka i Kalinovika na Neretvi, od kojih ne odustaju u resornom ministarstvu, samo su neki od primjera koji su ekvivalent problemu na Uni u Hrvatskoj. Da apsurd bude veći, resorno ministarstvo Republike Srpske je zbog MHE-a na Uni u Hrvatskoj zatražilo od Zagreba prije nekoliko dana hitno obustavljanje radova.

„Imamo situaciju da ministarstvo RS-a uskače u ovu situaciju na vrelu Une i gdje se zalažu za procjenu utjecaja na životnu sredinu, a u Republici Srpskoj ništa od toga nemaju", kaže Vladimir Topić, podsjetivši i na ogroman projekat HE Buk Bijela i ugroženost Tare i Drine, što nažalost nije izazvalo gotovo nikakvu reakciju javnosti.