Obustavljena izgradnja planiranih hidroelektrana na Drini

Tri godine od ulaska Republike Srpske i Srbije u jedan od najskupljih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća, cijeli proces se još odugovlači. Političke igre zbog državne imovine koče izbor članova Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, kojima je mandat istekao prije 12 godina. Početak izgradnje sustava Hidroelektrane (HES) Gornja Drina zaustavili su u Ustavnom sudu BiH 24 zastupnika u državnom parlamentu, osporavajući Republici Srpskoj da kao entitet potpisuje međudržavne ugovore.

Istraga protiv nepostojeće Komisije

Zbog odluka Ustavnog suda koji je još prije dvije godine naredio Komisiji da riješi ovo pitanje, a u nekoliko navrata i prolongirao odluku, na stolu je trenutno pat pozicija. Naime, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH na čijem čelu je SNSD-ov ministar Staša Košarac, opstruira raspisivanje natječaja za izbor članova komisije, dok Tužilaštvo BiH na osnovi neispunjavanja odluka Ustavnog suda BiH, pokreće istragu protiv Komisije za koncesije, odnosno njezinih članova, kojima je prije više od deset godina istekao mandat.

„S obzirom na to da je proces u tijeku, nije baš dobro komentirati, ali ja sam pokrenuo tužbu koju je sud usvojio. Ovaj sastav nije ni bio u skladu sa zakonom, s teritorijalnom zastupljenošću, kao ni nacionalnom“, kaže za DW član Komisije Mensur Šehagić, koji je neovisno o zahtjevu 24 zastupnika tražio da se sud izjasni o legalnosti rada Komisije.

„Od trenutka kada je Komisija formirana prije 20 godina neki političari su smatrali da ona ne treba postojati, da ne postoji državna imovina. Tri natječaja su propala, a više od deset godina koliko je nama svima istekao mandat samo govori o opstrukciji koja je na sceni“, kaže Šehagić.

Vijeće ministara BiH je prije više od tri mjeseca donijelo odluku o raspisivanju natječaja za izbor članova Komisije za koncesije. U međuvremenu je formirana komisija za izbor, ali ta odluka nikada nije objavljena u Službenom glasniku. Upravo to je, smatraju mnogi, pokazatelj da se ne želi nastaviti s imenovanjem članova Komisije jer je u političkom interesu u ovom trenutku da njezini članovi budu u statusu u kakvom su sada.

Nema imovine, nema Komisije

„Sada sve vuče na to da se prvi put ide prema kaznenom djelu neispunjavanja odluka Ustavnog suda, s obzirom na to da je toliko puta vraćana odluka o koncesiji Komisiji, a da oni nisu reagirali. Ako sada to usporedimo s potvrdom suda u predmetu Šehagić, da komisija nije bila legalna, postavlja se pitanje tko je odgovoran“, kaže stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero, začuđen što se sud nije upuštao u odlučivanje u meritumu, s obzirom na to da pravo na potpisivanje međudržavnih sporazuma imaju samo države, u ovom slučaju BiH i Srbija.

„Tužilaštvo BiH pokreće istragu protiv članova Komisije za koncesije, a oni su najmanje krivi. Čak i da su ranije donijeli odluku o dodjeli koncesije ona bi bila oborena jer ona praktično ne postoji, nitko više nema mandat“, kaže Cero, ističući da se na kraju sve svodi na državnu imovinu i politiku njezinog osporavanja iz Banjaluke.

„Ako nema državne imovine, nema ni Komisije za državne koncesije“, kaže Cero, uz tvrdnju da se sve ovo moglo izbjeći da je sporazum sa Srbijom potpisala BiH ili da je RS tražila suglasnost državnog parlamenta.

Nakon što je formirana aktualna državna vlast, na jednom od prvih sastanaka predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i NiP-a Elmedina Konakovića, bilo je riječi upravo o izgradnji hidroenergetskih objekata i sporovima koji su u tijeku. Tada je dogovoreno da se „formiraju pravni timovi koji bi se bavili pitanjem eventualne izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini". Godinu dana je prošlo od tog sastanka, a nikakva komisija nije formirana.

Bez dogovora i prije 50 godina

Projektom „HES Gornja Drina" predviđene su četiri hidrocentrale Foča, Sutjeska, Buk Bijela i Paunci. Nakon što je spojila dva pravna subjekta, „Hidroelektrana Buk Bijela“ i „HE Foča i HE Paunci”, Elektroprivreda Republike Srpske formirala je novo poduzeće „Hidroenergetski sistemi Gornja Drina”. 

Priča o izgradnji sustava HE Gornja Drina datira još iz 1974. godine kada je planirana izgradnja HE Buk Bijela, ali se ni tada nije mogao postići dogovor unutar republika bivše Jugoslavije. Srbija je htjela da bude nosilac projekta, ali na to nisu pristali iz BiH i Crne Gore. Projekt je ponovo aktiviran prije desetak godina kada je urađena i Studija utjecaja na okoliš i izdana ekološka dozvola, koja je istekla prije četiri godine.

„Nema apsolutno priče o privatizaciji Elektroprivrede RS“, branio je tvrdnje pojedinih kritičara premijer RS-a Radovan Višković, odbacujući špekulacije da Srbija ovim na mala vrata ulazi u privatizaciju Elektroprivrede RS.

„Kada je razgovarano o projektu izgradnje „HES Gornja Drina“, rečeno da će Srbija imati udio 51 posto, a Republika Srpska 49 posto, kako bi kao strani investitor išli s ubrzanim procedurama, a u samoj gradnji taj odnos će biti vraćen na 50:50“, rekao je tada Višković, tijekom potpisivanja sporazuma s premijerkom Srbije Anom Brnabić.

Nijemci odustali 2012.

Inače, vlada RS-a potpisala je 2012. ugovor s njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu i izgradnji hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine koji je predviđao osnivanje zajedničke tvrtke RWE i Elektroprivrede RS, s vlasničkim odnosom 60:40 u korist njemačkog partnera. Raskinut je nakon samo nekoliko mjeseci, a Nijemci su se povukli zbog neispunjavanja uvjeta iz ugovora, ne ostavljajući ni mogućnost sklapanja pojedinačne realizacije za svaku hidroelektranu.

Sada investitori od vlade traže dokumentaciju o sporu pred Ustavnim sudom, ali i pred UNESCO-om, koji je donio odluku da Bosna i Hercegovina mora procijeniti potencijalni utjecaj na okoliš projekta Hidroelektrane Buk Bijela, „na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru“. Tri kineske kompanije su dostavile ponude u vrijednosti od 250 milijuna eura, a radovi su prolongirani dok ne dobiju odgovor nakon čega će odlučiti o ulasku u projekt.

„Projekt nije na državnoj granici i sve što je navedeno u apelaciji 24 zastupnika Zastupničkog doma ne stoji i to smo u odgovoru Ustavnom sudu jasno dokazali da to nije tako“, rekao je nedavno pomoćnik ministra za energetiku RS-a Milan Baštinac, ističući da je vlada uradila sve u skladu sa zakonom jer bi u suprotnom Ustavni sud već donio mjeru zabrane izgradnje hidroelektrane.

Elaborat o procjeni utjecaja na okoliš star je preko deset godina, upozoravaju iz nevladinih organizacija za zaštitu okoliša. Zabrinjavajući je negativan utjecaj na kanjon rijeke Tare, koja se nalazi u sastavu nacionalnog parka. Neovisna istraživanja, kažu u Centru za životnu sredinu u BiH, pokazala su da će taj utjecaj itekako biti vidljiv i u Crnoj Gori.

Ugroženi ekosustavi

„Ovom odlukom UNESCO-a naređeno je da se uradi Studija utjecaja na okoliš. Također, traži se strateška procjena utjecaja na osnovu kumulativnog efekta sva tri projekta i to je naređeno ne samo BiH nego i Srbiji. A sve to jer se Tara i Nacionalni park Durmitor nalaze na popisu UNESCO-a“, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, navodeći da se i pored ovih odluka ništa nije uradilo.

„Oni su uradili već jedan objekt na obali Drine, koji je namijenjen za budući smještaj radnika. Radovi su kao krenuli, ali mi i dalje nemamo odgovora što je s utjecajem na okoliš. Gornja Drina je važno stanište ribe i mlađi. To će sve utjecati i na naš Nacionalni park Sutjeska, ali i na ekosustave susjedne Srbije i Crne Gore“, kaže Topić.

Zajednički projekt Republike Srpske i Srbije, odnosno Elektroprivreda koje su u njihovom stopostotnom vlasništvu, osim HE Buk Bijela predviđa izgradnju još dvije hidroelektrane, ukupne vrijednosti 520 milijuna eura, čiji je većinski vlasnik Srbija.