Migracijski pakt EU-a pomaknut na sljedeću godinu

Nakon sedam sati savjetovanja na virtualnoj konferenciji, ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije razišli su se bez dogovora. Novi "Migracijski pakt", koji je predložila Europska komisija kako bi riješila probleme o kojima se raspravlja već pet godina, na kraju nije prihvaćen.

"Niti jedna zemlja članica nije u potpunosti zadovoljna mojim prijedlogom", rekla je EU povjerenica za migracije Ylva Johansson obraćajući se medijima nakon ministarske konferencije u četvrtak (8.10.)

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je optimističan te je rekao kako se među 27 ministara razvila rasprava koja "mnogo obećava". "Niti u jednom aspektu ne vidim prepreke koje su nesavladive. Mi jednostavno moramo na kraju ujednačiti razne interese." Svi su složni samo oko toga da sve podnositelje zahtjeva za azilom koji nemaju izgleda na pozitivno rješenje, a takvih je u međuvremenu oko dvije trećine, treba brzo protjerati. Ali kako i kamo, to je ostalo veliko pitanje.

"Zemlje na prvoj crti bojišnice" i "obvezujuća solidarnost"

U principu se radi o dvije grupe zemalja koje su suprotstavljene kada je u pitanju odnos prema migraciji. Tu su, s jedne strane, sredozemne zemlje poput Cipra, Grčke, Italije, Španjolske i Malte kamo kao prvo na putu prema sjeveru Europe dospijevaju "neregularni" migranti. A s druge strane su zemlje poput Poljske, Mađarske ili Austrije koje odbijaju prihvat migranata iz sredozemnih članica. Između ove dvije krajnosti se kreće njemački ministar Seehofer koji, jer njemačka trenutno predsjeda EU-om, pokušava pronaći kompromis. Rješenje je naravno i u interesu Njemačke koja bilježi daleko najviše zahtjeva za azilom unutar EU-a pa joj je u interesu da se što prije pronađe neko rješenje.

Europska komisija sada ove dvije suprotstavljene grupe  želi pomiriti novim principom "obvezujuće solidarnosti". Tko ne želi primiti migrante taj bi trebao tu "privilegiju" platiti ili preuzeti na sebe obvezu protjerivanja onih kojima je definitivno odbijen zahtjev za azilom.

"Ima još zemalja koje su malo rezervirane kad je u pitanju obvezujuća solidarnost", kaže Seehofer. Jedno je jasno: sredozemne zemlje se ne smiju ostaviti na cjedilu. Velike izbjegličke kampove poput onih na grčkom otoku Lezbosu ne žele ni Italija niti Španjolska. I to su jasno i glasno i izrazile na jednom pripremnom sastanku.

Temeljne dvojbe u koncept

S druge strane "fronte" austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer je odbacio princip "obvezujuće solidarnosti" zato što na kraju vodi prema principu raspodjele migranata po zemljama članicama što je, prema njegovom mišljenju, neprovedivo.

Češki premijer Andrej Babiš je prijedloge Europske komisije o preuzimanju obveze protjerivanja odbacio odmah nakon objavljivanja.

Sad je sve na Portugalu

Dakle, ne samo detalji nego i temeljne ideje iz pakta su sporne. Ministar unutarnjih poslova Seehofer želi, ako ništa drugo, u sljedeća dva mjeseca postići temeljni politički dogovor. U studenom je na programu izvanredni sastanak ministar unutarnjih poslova EU-a na temu migracijskog pakta. No povjerenica Johansson ne zrači optimizmom kada je u pitanju brzi dogovor: "Ovom temom će se baviti i sljedeća predsjedavajuća zemlja Europske unije a to je Portugal."

Portugal preuzima predsjedanje EU-om početkom 2021. Pravo na azil bi trebalo ostati temeljno pravo Europske unije. Cilj nije tvrđava Europa, u to uvjeravaju i Seehofer i Johansson i time odbacuju kritike organizacija za zaštitu izbjeglica.