Moć „policije za moral“

Četiri muškarca hvataju ženu i odvlače ju u automobil. Jedan puca oko sebe kako bi rastjerao one koji žele pomoći toj ženi. Puno takvih scena se može vidjeti na društvenim mrežama. Autentičnost snimaka se ne može provjeriti, ali one potvrđuju ono što se može čuti o djelovanju takozvane „policije za moral".

U vrijeme bivšeg iranskog predsjednika Hasana Ruhanija ukupno stanje u zemlji je bilo „malo opuštenije", a „policija za moral" nije bila tako stroga, kaže Katajun Amirpur, stručnjak za islam iz Kölna. Upravo zato je Ruhanijev nasljednik Ebrahim Raisi kad je 2021. došao na vlast rekao da to ne može ići tako – i glede pokrivanja glave kod žena. Upravo tu je Raisi htio oštrije postupati protiv opuštenog odnosa prema vjerskim propisima, koji se raširio u vrijeme Ruhanija. Osobito ako žene uopće ne nose muslimansku maramu ili njome kosu ne pokriju potpuno na scenu stupa „policija za moral". I prije njezinog uvođenja su postojale ophodnje, a još ranije takozvani „muhtasib", ali njegova je zadaća bila kontrolirati pridržavaju li se dućani islamskog zakona.

Česta brutalna uhićenja

Sadašnja takozvana „policija za moral" postoji u Iranu u ovom obliku od 2005. godine. Te je godine uvedena odlukom „Vrhovnog revolucionarnog vijeća" na čelu kojega je predsjednik države. Za konkretnu provedbu zaduženo je Ministarstvo za kulturu i islamsko vodstvo. Sudjeluju i ministarstvo unutarnjih poslova i policija. Na početku se radi o tomu, kaže jedan policajac, da se upozori žene koje ne nose maramu. Ali, upozorava se i muškarce da ne nose kratke hlače i majice kratkih rukava. No, u središtu pozornosti je marama – ona nije samo komad platna nego za one koji danas prosvjeduju ona simbolizira puno više toga, objašnjava Amirpur.

„Marama označava to da se ne tlači samo žene nego da se sve ljude tlači, jer im se oduzima njihova prava – bilo da se radi o pravu da se pleše na ulici ili pravu da se u školi uči svoj materinski jezik."

Već odavno raste nepovjerenje prema „policiji za moral". Često se žene brutalno uhićuje. Ali nekad se, pričaju Iranci, ljude zamoli da uđu u policijsko vozilo radi podnošenja prijave ili radi prelaska na drugo mjesto, a onda ih se odmah odvozi na saslušanja ili se događaju i gore stvari.

Policajci ne uključuju kameru, iako bi morali

Šef teheranske policije Hosein Rahimi je u rujnu, kratko nakon smrti uhićene Mahse Amini, rekao da policija samo radi svoj posao te da je to zadaća policije: „Već sam ranije rekao da se za pridržavanje obveze nošenja hidžaba brine više od 30 ustanova. Jedna od njih je policija. Druge, koje nisu ispunile svoju zadaću, sad kritiziraju policiju." Pod „drugim ustanovama" on, primjerice, misli na ministra kulture i ministra obrazovanja. Ali, ljudi na ulici vide samo pripadnike „policije za moral". Oni su navodno obrazovani pripadnici policije. Koliko ih je, o tomu nema pouzdanog podatka. Za kontrolu žena angažirane su i policajke. Ali, uvijek iznova se događa da i muškarci hvataju žene. Da se to ne bi događalo i da bi se takve tvrdnje moglo opovrgnuti pripadnici „policije za moral" moraju već neko vrijeme na sebi nositi kamere. Ali, u slučaju uhićenja Mahse Amini, čija smrt je bila povod prosvjeda u Iranu koji traju već tjednima, kamera nije bila uključena, priznaje šef policije Rahimi.

aj/tagesschau