Može li Josipović ponovno "zagrijati" odnose između Hrvatske i Srbije?
31. kolovoza 2011
Ivo Josipović u petak će, zajedno s predsjednicima država jugoistočne Europe sudjelovati na regionalnom sastanku u organizaciji UNESCO-a, a uoči toga skupa, odnosno sutra (1.9.), sastat će se s predstavnicima Hrvata i hrvatskih institucija na području istočnog Srijema u Srbiji. Predsjednik Josipović susrest će se bilateralno sa srbijanskim kolegom Borisom Tadićem, pa će to biti prigoda da se razjasne izjave što su dovele do novog zahlađenja u odnosima dviju država.
U dosadašnjim analizama hrvatski mediji, gotovo unisono, tvrde kako najnovije zahlađenje odnosa između Hrvatske i Srbije u pozadini ima predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj, ali i održanje na vlasti srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Sam Tadić, kako prenose hrvatski mediji, iako je još početkom tjedna kritizirao premijerku Jadranku Kosor zbog njezinih izjava na Kosovu, sada pokušava ublažiti napetosti na način da izjavljuje kako su i Kosor, ali i šef srbijanske diplomacije Vuk Jeremić svojim porukama Hrvatskoj iz Banja Luke ugrozili odnose te da se treba vratiti dijalogu.
Svi za dijalog, ali...
Za dijalog su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i šef oporbe Zoran Milanović, ali podsjećaju kako je Hrvatska priznala Kosovo te ne vide ništa sporno u Kosoričinim porukama. No, hrvatski komentatori stvari svode na održanje na vlasti. Politička analitičarka Andrea Feldman smatra da je neozbiljno od medija trivijalizirati poruke hrvatske premijerke. "Samo površan uvid u dnevno izdanje Politike, kao i u neke druge vanjsko-političke komentare u Srbiji svjedoče o tome kako su se srpski pogledi na regiju, na njihovo susjedstvo, vrlo malo promijenili. Umjesto da odgovore na prvo i osnovno pitanje koje osigurava njihovu europsku budućnost, a to je pitanje definiranja vlastitih granica, srpski političari nastavljaju s pogubnim i sebičnim isticanjem svoje pozicije naspram susjeda.“, naglašava Feldman.
Tri vrste pritisaka na hrvatsko-srpske odnose
Za Vesnu Pusić, koja bi u slučaju pobjede tzv. "kukuriku koalicije" trebala preuzeti vođenje diplomacije, odlazak premijerke na Kosovo "je dobar potez, ali loše pripremljen pa od njega neke osobite koristi neće imati ni Kosovo ni Hrvatska ni Srbija jer ako je premijerka i željela pomoći u razrješenju spora Beograda i Prištine, nakon nekih njezinih izjava, nitko je neće zvati za posrednika". Za izjave što su potom, kao reakacija na Tadića i Jeremića, uslijedile, npr. "neće nama nitko naređivati što ćemo mi raditi ili govoriti", Pusić smatra kako su dane u predizborne svrhe.
Za bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Piculu hrvatsko-srpski odnosi danas, u kolovozu 2011., trpe tri vrste pritisaka. "Prvi su zbog unutarnjih političkih prilika u obje države, ne samo zbog skorih izbora i ne baš povoljnih anketa i po Kosor i po Tadića, nego i zbog razilaženja na domaćim scenama kako prema političkom sustavu vrijednosti tako i regionalnim preferencijama", smatra Picula, "druga je vrsta pritiska nerješavanje pitanja što godinama opterećuju međusobne odnose, od graničnih problema do sudbine nestalih osoba. A treći je pritisak na kojega odgovor nema ni jalova Europska unija, odnos Zagreba i Beograda prema Bosni i Hercegovini. Obje su države za cjelovitu BiH i ravnopravnost naroda, ali nad Bosnom i Hercegovinom se stalno, nad ili pod stolom, žele odigrati neke igre".
Josipović i Tadić opet će za stol, no dok se ne počnu, napokon, rješavati stvarni problemi, odnose malo tople, malo hladne imat ćemo kao dio političkih igara, neovisno što im je u pozadini.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: Dunja Dragojević