Na putu do pravomoćne presude Karadžiću

Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MMKS) danas i sutra će predstavnici tužiteljstva i Radovan Karadžić, zastupnik vlastite obrane, usmeno obrazložiti žalbe podnesene na presudu od 40 godina zatvora, koju je Žalbeno vijeće Haškog tribunala izreklo u martu 2016. godine. Na tu kaznu Karadžić je osuđen zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti - na prvom mjestu zbog progona Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom i uzimanja pripadnika mirovnih snaga UN za taoce. Oslobođen je krivice za genocid u sedam općina Bosne i Hercegovine.

Karadžić i Mladić prvobitno zajedno optuženi

Prvobitno je bivši predsjednik Republike Srpske optužen zajedno s Ratkom Mladićem, komandantom vojske te ratne tvorevine. Prije 22 i pol godine, u studenom 1995. prvi glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Richard Goldston podnio je protiv "predsjednika vlasti bosanskih Srba na Palama", i "komandanta vojske bosanskih Srba" tužbu zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjenih u Srebrenici u srpnju te godine. Međutim, obojica su godinama bili u bijegu od međunarodne pravde. Karadžić je uhapšen 13 godina kasnije, 21. srpnja 2008. godine, a Mladić u svibnju 2011. nakon šesnaest godina skrivanja.

Optužnica protiv njih je izmijenjena i s obzirom na to da nisu zajedno uhićeni, podijeljena je na dvije gotovo istovjetne, te im je u Haškom tribunalu suđeno svakom posebno za iste optužbe, na prvom mjestu zbog genocida.

Suđenje Karadžiću počelo je u listopadu 2009., godinu i pol dana prije nego što je Mladić uhićen, a dokazni postupci završeni u listopadu 2014. I Karadžiću i Mladiću prvostupanjske presude su izrečene u Haškom tribunalu, a pravomoćne, to jest konačne, donijet će žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, "pravosudnog nasljednika" Haškog tribunala, pred kojim će biti dovršeni preostali postupci.

"S mjeseca se vidi da sam nevin"

Radovanu Karadžiću je kazna od 40 godina zatvora izrečena prije nešto više od dvije godine. Osuđen je za genocid u Srebrenici počinjen u srpnju 1995., za progone, istrebljenja, ubojstava, deportacije, nečovječne postupke i kampanje terora protiv civila, ali je oslobođen optužbi za genocid u drugim općinama u BiH, počinjen 1992. godine. Obje strane, i tužba i odbrana su podnijele žalbe, koje će danas i usmeno argumentirati.

Karadžić se uz pomoć svojih pravnih savjetnika Petera Robinsona i Kate Gibson žalio na "nepravedno suđenje", pošto su se suci umjesto "pretpostavke nevinosti" držali uporno "pretpostavke krivnje" i nisu se obazirali na neosporne dokaze obrane. U njihovoj žalbi je istaknuto da je Karadžić bio izložen političkom suđenju, na kojem je unaprijed osuđen kako on tako i bosanski Srbi. Njegove žalbene osnove su potpuno iste kao i izjave nakon izricanja presude. Govorio je da je četrdesetogodišnja kazna zatvora "zaprepašćujuća" jer se i s "mjeseca vidi da je nevin" i da je, očekujući oslobađajuću presudu u prvostupanjskom postupku, već bio „spakirao kofere da ide kući". Takvu presudu sad očekuje od žalbenog vijeća.

Oslobođen optužbe za genocid u sedam općina

Tužiteljstvo misli potpuno suprotno. Glavni tužitelj Serge Brammerz i njegov tim svoju žalbu su koncentrirali samo na prvu točku optužnice - genocid u općinama Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Foča, Ključ, Prijedor i Sanski Most, počinjen 1992. godine, po kojoj je Karadžić oslobođen svake krivnje. U tih sedam općina, tvrde zastupnici tužilaštva, torture nad nesrpskim stanovništvom, ubojstva i progoni na političkim i vjerskim osnovama imali su genocidni cilj trajnog uklanjanja Muslimana i Hrvata s tih teritorija. Karadžić je, ističu tužiteljii, žaleći se na oslobađajuću presudu po toj točki, značajno, ako ne i presudno sudjelovao u ostvarivanju tog cilja. Tužitelji su istakli da žrtve zločina u spomenutim općinama nisu bili samo pojedinci, nego cijele "neželjene zajednice" i zaključuju da je genocid jedino pravo ime za taj zločin. Oni smatraju da je Pretresno vijeće pogriješilo oslobodivši Karadžića krivnje za genocid u tih sedam bosansko-hercegovačkih općina i zatražilo da Žalbeno vijeće preinači kaznu od 40 godina u doživotni zatvor.

U današnjoj žalbenoj raspravi tužioci i optuženi koji se brani uz pomoć svojih američkih pravnih savjetnika samo će još jednom suprotstaviti stajališta, a presudu će, vjerojatno tek sljedeće godine, donijeti suci žalbenog vijeća, uz predsjedavajućeg Theodora Merona, Willijam Hussein Sekule iz Tanzanije, Španjolac Hose Solesa, Danac Vagn Jensen i Graciela Santana iz Urugvaja.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.