1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Najveće nuklearne katastrofe u povijesti čovječanstva

12. ožujka 2011

Povijest korištenja atomske energije prepuna je manjih i većih incidenata. Neke od njih bile su posebno dramatične. Donosimo kronološki pregled najvećih nesreća koje su dijelom i promijenile pogled na nuklearnu energiju.

https://p.dw.com/p/10Y3h
Protivnik atomske energije
"Nuklearna energija? Ne, hvala!"Foto: AP

Travanj 1986.

Najteža katastrofa u povijesti Zemlje dogodila se u ukrajinskom Černobilu, tada dijelu Sovjetskog Saveza. U eksploziji grafitnog reaktora na licu mjesta je poginulo 32 ljudi. Tisuće osoba preminule su od posljedica havarije tijekom godina i desetljeća koji su uslijedili.

Oko 120.000 osoba moralo je biti preseljeno iz ozračenog prostora. Vjetrovi i oblaci tada su radioaktivni materijal "transportirali" i na područje zapadne Europe.

Nuklearka u Černobilu
Nuklearka u ČernobiluFoto: picture-alliance / dpa

Ožujak 1979.

Najveća atomska nesreća na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država dogodila se u nuklearki Three Mile Island u Harrisburgu, savezna država Pennsylvania. Radioaktivni "oblak" tada je registriran i nekoliko stotina kilometara od mjesta nesreće.

Više od 200.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.

Listopad 1957.

U jednoj nuklearnoj elektrani kod Windscalea u Velikoj Britaniji odjednom je izbio požar u reaktoru koji je služio za proizvodnju plutonija. Radioaktivni plinovi "zatrovali" su područje veliko nekoliko stotina četvornih kilometara.

Od posljedica havarije umrlo je najmane 39 ljudi.

Rujan 1957.

Nuklearni otpad u Majaku
Nuklearni otpad u MajakuFoto: AP

Svijet je za jednu od najvećih nuklearnih katastrofa saznao tek nekoliko godina nakon što se ona doista dogodila. U sovjetskoj tvornici plutonija Majak eksplodirao je podzemni spremnik s tekućim, radioaktivnim otpadom. Najmanje 1.000 ljudi je poginulo, više od 10.000 je došlo u kontakt s radiokativnim materijalom.

Do danas nema pouzdanih brojki o razmjerima nesreće. Već pola stoljeća je ozračeno područje veliko oko 12.000 četvornih kilometara.

Tek 1976. svijet je saznao za ovu neseću, tajnu je odao jedan sovjetski znanstvenik koji je emigrirao. Moskva je tek 1990. službeno priznala havariju.

Autor: dpa/sma

Odg. ur.: S. Kobešćak