Nakon Grčke i Italija?

Eurozona namjerava nizom mjera spriječiti da se dužnička kriza proširi i na druge članice, primjerice na Italiju ili Španjolsku. Šef eurozone Jean-Claude Juncker sinoć (11.7.) je najavio poduzimanje mogućih koraka u pravcu jačanja fonda za spašavanje eura te kreditne olakšice za države s velikim dugovima. Što se tiče priprema za drugi program pomoći za Grčku Juncker na tom polju nije spomenuo napredak.

Italija nije Grčka ili Portugal

Juncker je na konferenciji za novinare govorio o "antizaraznom programu". Prije toga pojavilo se sve više strahova da bi Italija mogla biti iduća zemlja koja svoje dugove nema pod kontrolom. Italija je treće najveće gospodarstvo u eurozoni, a pružanje pomoći Europljana predstavljalo bi znatno veće probleme nego u dosadašnjim paketima pomoći za Grčku, Irsku ili Portugal.

Konkretno, u priopćenju se razmišlja o fleksibilnosti na području primjene fonda za spašavanje eura. Fond može nakon dodatnog povećanja zaduženim zemljama posuditi 440 milijardi eura. No i dalje je ostalo otvoreno, da li će se povećati obim fonda. Uoči sastanka njemački ministar financija Wolfgang Schäuble žestoko se protivio povećanju fonda. Povjerenik za financije Olli Rehn ne isključuje da bi fond ubuduće na financijskom tržištu mogao otkupiti i dugove članica eurozone. Osim toga, Grčka, Irska i Portugal mogu se nadati olakšicama u vraćanju svojih kredita. Članice eurozone žele smanjiti kamate i produžiti rokove otplate kredita.

Konkretnih odluka oko drugog paketa za spašavanje Grčke sinoć nije bilo, ali su zato ministri u deklaraciji naglasili da privatne banke trebaju sudjelovati u drugom paketu pomoći. Upravo oko pitanja sudjelovanja banaka očito još nema suglasnosti. Sudjelovanje privatnih vjerovnika je tehnički složeno i moguće je da rejting agencije takav korak ocijene kao nemogućnost plaćanja. Europska središnja banka želi pak spriječiti takvu reakciju, jer u tom slučaju na financijskim tržištima prijete žestoke turbulencije.

Soros: prijeđite na "Plan B"

Grčka je prošle godine dobila odobrene kredite u visini od 110 milijardi eura. U međuvremenu je jasno da je potreban još jedan kredit u sličnoj visini. Paket pomoći trebao je biti spreman još početkom srpnja, no završetak se očekuje u idućim tjednima. Grčki premijer Papandreou u pismu upućenom Junckeru upozorio je na opasnost od nesloge u idućim koracima, a nesloga bi mogla izazvati više panike nego sigurnosti.

U međuvremenu je i veliki investitor Gerorge Soros izjavio kako smatra da se Grčka kreće u pravcu platne nesposobnosti. Zbog toga Soros od Europske unije zahtjeva plan B. Nadalje smatra da se neće moći spriječiti određena "zaraza" drugih zemalja. Soros je upozorio kako se politička elita Europske unije mora vratiti svojim načelima. Još u lipnju Soros je razmatrao mogućnost po kojoj bi jedna članica mogla napustiti eurozonu.

Zaključno, novi fond za spašavanje dobio bi nove zadaće, a to je smanjenje kamata i produžetak otplate. Prema potrebi dužnici bi mogli jamčiti s vrijednostima – a time bi eurozona zadovoljila finske zahtjeve. Povjerenik Rehn ne isključuje da bi fond za spašavanje mogao otkupiti državne obveznice od privatnih vjerovnika ili dužničkim zemljama omogučiti otkup vlastitih obveznica. Do sada tako nešto nije bilo moguće. "Ne isključujemo niti jednu opciju", naglasio je povjerenik Rehn.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: N. Kreizer